“Pojedi tu žabu” metoda je popularna tehnika upravljanja vremenom i produktivnosti.
Ova metoda potječe iz knjige “Eat That Frog!” Briana Tracyja, koja je prvi put objavljena 2001. godine.
Naziv knjige i metode ustvari je inspiriran citatom Marka Twaina koji kaže: “Ako je tvoj posao da pojedeš žabu, najbolje je to učiniti prvo ujutro. A ako je tvoj posao da pojedeš dvije žabe, najbolje je prvo pojesti onu veću.”
Metafora “pojesti žabu” odnosi se na odrađivanje najtežeg i najvažnijeg zadatka što je ranije moguće u danu.
Osnovna zamisao je da ako obavimo svoj najteži i najizazovniji zadatak prvo, onda će nam ostatak dana biti lakši u usporedbi s tim, a mi ćemo biti produktivniji i osjećati veće zadovoljstvo u svom radu.
Ključni principi metode “Pojedi tu žabu”
- Planiranje: Počnite dan s jasnim popisom zadataka koje trebate obaviti, rangiranih po važnosti.
- Prioriteti: Odredite koji zadatak na vašem popisu ima najveći utjecaj na vaše ciljeve i radite na njemu prvo.
- Izbjegavanje odgađanja: Ne odgađajte zadatke koji vam se čine teški ili neugodni; suočite se s njima odmah.
- Disciplina: Razvijte disciplinu da svakodnevno radite na svojim prioritetima, čak i kada vam se ne radi.
- Fokus: Ostanite fokusirani na zadatak sve dok nije dovršen prije nego što pređete na sljedeći.
Komentari i naša iskustva
Jedan recenzijski pregled istraživanja zaključio je da većina ljudi odabire prvo lakše zadatke i tako si ustvari smanjuje efikasnost.
Naime, za potrebe članka su izveli nekoliko eksperimenata koji su potvrdili da smo efikasniji ako prvo riješimo one teže i dulje zadatke (Journal of Experimental Social Psychology, 2020).
Većina komentara koje smo pregledavali kroz razne forume i zajednice, odražavaju pozitivna osobna iskustva s primjenom ove tehnike, naglašavajući kako rješavanje najtežih zadataka na početku dana može značajno poboljšati produktivnost i smanjiti osjećaj preopterećenosti.
Neki korisnici dijele kako su prilagodili tehniku svojim potrebama, dodajući oznake prioriteta i energije na svoje liste zadataka kako bi bolje uskladili zadatke s trenutnim raspoloženjem ili vremenom dana.
Drugi ističu važnost upravljanja energijom, a ne samo vremenom, strukturirajući svoj dan tako da se najzahtjevniji zadaci rješavaju kada je energija na vrhuncu.
Potaknut svim tim informacijama odlučio sam iskušati tu metodu.
I ovo će vam biti korisno:
Moje iskustvo
Prvi dan primjene “Pojedi tu žabu” tehnike bio je izazovan, ali i osvježavajući. Odlučio sam se suočiti s najtežim zadatkom – izvještajem koji sam odgađao tjednima. Početak dana s ovim zadatkom bio je težak, ali osjećaj olakšanja nakon što sam ga završio bio je nekako poticajan. Ostatak dana prošao je mnogo lakše, a moja produktivnost bila je znatno veća nego inače.
Idući dan sam nastavio i ponovno odmah za početak dana odabrao najteži i najdulji zadatak. Nekako sam uočio manji otpor prema početku rada, vjerojatno zbog jučerašnjeg uspjeha. Nakon što sam završio zadatak počeo sam primjećivati kako mi se smanjuje mentalni pritisak i da nekako imam više energije za ostale manje aktivnosti.
Treći dan donio je novi izazov. Iako sam bio motiviran nastaviti s praksom, zadatak koji sam odabrao bio je posebno zahtjevan i naporan.
Uz to, oduzeo mi je puno vremena i do kraja dana nisam stigao riješiti neke manje zadatke.
Zbog toga nisam mogao i četvrti dan primijeniti ovu tehniku jer sam prvo morao ipak riješiti neke lakše zadatke pa me je težio dopao pred kraj dana i nisam ga stigao završiti.
Prednosti:
- Povećana produktivnost: Fokusiranjem na najteži zadatak prvo u danu postižemo to da najvažnije i potencijalno najutjecajnije poslove obavljamo kada je naša energija na najvišoj razini.
- Smanjenje odgađanja: Metoda nas potiče na suočavanje s zadacima koje najviše odgađamo, čime se smanjuje vjerojatnost odgađanja i akumulacije neobavljenih zadataka.
- Bolje upravljanje vremenom: Kada počinjemo dan s jasnim fokusom na najvažniji zadatak, lakše planiramo i iskorištavamo preostalo vrijeme za manje zahtjevne zadatke.
- Povećanje samopouzdanja i zadovoljstva: Završavanje najtežih zadataka može nam pružiti lijep osjećaj postignuća i više samopouzdanja.
- Smanjenje stresa i anksioznosti: Uklanjanjem najtežeg zadatka s naše liste, smanjujemo mentalni teret i stres povezan s razmišljanjem o tom zadatku tijekom dana.
- Poticanje discipline i dosljednosti: Pametnom primjenom ove metode možemo potaknuti naš razvoj discipline i dosljednosti u radu.
- Bolje razumijevanje vlastitih prioriteta: Ovaj pristup na neki način nas prisiljava da razmislimo o tome što je uistinu važno i što ima najveći utjecaj na naše ciljeve, čime se poboljšava sposobnost postavljanja prioriteta.
- Osjećaj kontrole nad vlastitim životom: Uspješno upravljanje i dovršavanje najtežih zadataka može povećati osjećaj kontrole nad vlastitim životom i obvezama, smanjujući osjećaj preplavljenosti.
Nedostaci:
- Povećani početni stres: Suočavanje s najtežim zadatkom na početku dana može nam povećati razinu stresa i anksioznosti, posebno ako je zadatak iznimno zahtjevan.
- Mogućnost izgaranja: Ako se metoda koristi bez dovoljno odmora ili balansa između teških i lakših zadataka, postoji rizik od izgaranja.
- Neadekvatno planiranje: Fokusiranje isključivo na “najveću žabu” može nas dovesti do zanemarivanja drugih važnih zadataka koji možda nisu toliko zahtjevni, ali su jednako važni za dugoročne ciljeve i obveze.
- Smanjena fleksibilnost: Strogo pridržavanje pravila da se prvo obavi najteži zadatak može nam smanjiti fleksibilnost i sposobnost prilagodbe promjenjivim okolnostima tijekom dana.
- Ne odgovara svima: Metoda možda neće biti jednako učinkovita za sve ljude. Na primjer, osobe s ADHD-om ili oni koji bolje funkcioniraju pod manjim pritiskom mogu naći da im pristup “prvo pojedi žabu” ne odgovara i da im zapravo otežava postizanje produktivnosti.
- Previše fokusirana na produktivnost: Ova metoda može potaknuti mentalitet koji će nam previše naglašavati produktivnost na štetu opuštanja, kreativnosti i vremena provedenog u aktivnostima koje ne proizvode izravne rezultate, ali su važne za našu dobrobit i osobni razvoj.
- Mogućnost nezadovoljstva: Ako se najteži zadatak ne dovršimo kako je planirano, to nas može dovesti do osjećaja neuspjeha ili frustracije, a to pak može negativno utjecati na našu motivaciju i samopouzdanje.
Moj zaključak je da ova tehnika može biti korisna, ali ne za svaki dan.
One dane kada sam ju koristio osjećam da sam brže rješavao radne zadatke jer je sve išlo lakše nakon rješavanja najtežeg zadatka.
Bilo bi super kada bi bilo tako svaki dan i kada se tijekom dana ne bi pojavljivali još teži zadaci. Međutim, želje su jedno, ali realnost je nešto drugo.
No svakako mislim da nam ovaj pristup može pomoći u prepoznavanju i prevladaniju tendencija odgađanja težih zadataka.
Ostavite feedback: Je li vam ovaj sadržaj bio koristan?
 najbolja metoda upravljanja vremenom i produktivnošću?){kind=link}