Iako je čitav sustav bodovanja vrlo jednostavan i lako shvatljiv, mnogi studenti, a posebice brucoši još uvijek ne znaju što su ECTS bodovi.
Oni su zapravo sastavni dio svakog studija te je vrlo važno poznavati način na koji se prikupljaju, njihovo značenje te glavnu ulogu.
Ipak, uz sve regularne fakultetske obveze ponekad manje bitne stvari poput ovih bodova smetnemo s uma jer se fokusiramo na učenje gradiva koje nam je u tom trenutku najnapetije.
Ako vas uz sve fakultetske obveze i dalje zanima što to predstavljaju ECTS bodovi, na pravom ste mjestu. Osim što ćete obogatiti znanje, ove informacije koristit će vam u svakodnevnom radu.
Više o njima pročitajte u nastavku!
Ključne činjenice o ECTS bodovima:
- ✅ Povijest ECTS bodova: ECTS, usvojeni 1989. godine, omogućavaju studentima prijenos bodova stečenih između visokih učilišta.
- ✅ Definicija i značaj: ECTS bodovi predstavljaju radno opterećenje potrebno za obavljanje zadatka ili prisustvovanje predavanjima, a ne vrijednost kolegija.
- ✅ Bodovanje aktivnosti: Broj bodova ovisi o aktivnosti i studijskom programu, nije uvijek isti za svaki predmet.
- ✅ Radno opterećenje: ECTS bodovi ocjenjuju koliko vremena student treba uložiti u određene akademske aktivnosti.
- ✅ Primjena bodova: Bodovi su primjenjivi na sve programe i studente, bez obzira na način izvođenja nastave ili status studenta.
Kako su nastali ECTS bodovi?
ECTS je utemeljen davne 1989. godine tijekom Erasmus programa kako bi se stvorila mogućnost da studenti koji su stekli bodove tijekom studiranja u inozemstvu prenesu iste pri povratku na njihov studij na matičnom visokom učilištu te da se bodovi priznaju u procesu stjecanja kvalifikacije (1).
Nakon toga, u godinama koje su uslijedile sustav se počeo upotrebljavati za prikupljanje bodova u okviru studijskih programa, a ne samo za prenošenje bodova temeljem radnog opterećenja i stečenih ishoda učenja.
Što zapravo znače ECTS bodovi?
ECTS je skraćenica izraza European Credit and Accumulation System, što u prijevodu znači Europski sustav prijenosa i prikupljanja bodova (2).
Sami nam izraz govori kako ovi bodovi predstavljaju sustav prikupljanja bodova, kao i prenošenje istih.
Europski prostor za visoko obrazovanje iznio je ovakav sustav vrednovanja kako bi obogatio kvalitetu visokog obrazovanja te učinio studije i same kolegije u kojima se koriste ECTS bodovi boljima i transparentnijima.
Gleda se radno opterećenje koje je potrebno za obavljanje nekog zadatka, odnosno seminara, vježbi, predavanja i slično te se na temelju toga dodjeljuje određeni broj bodova.
Broj bodova koji ćete dobiti za obavljanje nekog zadatka ili redovite dolaske na predavanja ovisi u kolegiju i studijskom programu, ali u većini slučajeva se broj bodova ne razlikuje mnogo od kolegija do kolegija.
Važno je napomenuti da ECTS bodovi ne određuju vrijednost kolegija kao što to mnogi misle, već zahtjevnost određenog dijela tog predmeta, točnije kolegija i količinu vremena koju je potrebno izdvojiti za obavljanje određenog zadatka.
Bodove je moguće primijeniti na sve programe, bez obzira na način izvođenja (fizička nastava u učionici ili nastava na daljinu) te status studenata (redovni ili izvanredni).
Drugim riječima, prema Pravilniku o studiranju na preddiplomskim i diplomskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, ECTS bodovi predstavljaju brojčanu vrijednost pridodanu pojedinom predmetu koja označava rad studenata potreban za ispunjavanje svih predviđenih obveza u predmetu, uključujući i polaganje ispita, odnosno za postizanje ciljeva programa izraženih u terminima očekivanih ishoda učenja i stečenih kompetencija (3).
Ovo je pravi razlog zbog kojega ne bismo trebali podcjenjivati manje zadatke i dolaske na predavanja, jer nam i oni nose potrebne bodove koji nam nikako ne mogu biti na odmet.
Malim koracima do cilja!
Ipak, bez obzira na to da se svaki, pa i najmanji korak boduje, predavanja i ECTS bodovi ne moraju biti povezani na način da svako predavanje nosi bod.
Naime, za neko predavanje možda će nam biti potrebno više sati pripreme i učenja, dok ćemo se za jedan seminar pripremati tjednima. S druge strane, iduće predavanje možda neće zahtijevati tu količinu pripremanja i neće imati toliko opterećenje na studenta.
Upravo zbog toga povremeno se provode procesi provjere i promjene sadržaja zbog podešavanja bodova. Procjena opterećenosti po studenta može biti pogrešna, ali to nije ništa što se ne može popraviti povremenim provjerama i nadogradnjom ili smanjivanjem sadržaja.
Zato, ukoliko mislite da je količina posla koju dobivate za određene bodove prevelika, uvijek možete upozoriti profesore na to ili istražiti više o tome samostalno.
Na preddiplomskom studiju maksimalan broj bodova ECTS-a iznosi 180, dok je na diplomskom studiju moguće imati najviše 120 bodova.
Najvažnije od svega je da na kraju akademske godine imate dovoljno ECTS bodova kako biste ostvarili pravo da upišete iduću godinu!
Ključne značajke: obujam učenja vs ishod učenja vs radno opterećenje
Obujam učenja, odnosno jednostavnije rečeno količina gradiva koju je potrebno naučiti na temelju radnog opterećenja i definiranih ishoda učenja određuje se upravo ECTS bodovima.
Naime, jedna akademska godina s obzirom na pripadajuće radno opterećenje sadrži ukupno šezdeset takvih bodova. Podrazumijeva se određeni broj sastavnica studijskog programa kojima se pripisuju bodovi te se u pravilu za bodove koriste cijeli brojevi.
Nadalje, ishodi učenja govore o tome što jedan student zapravo zna, razumije i sposoban je učiniti nakon što završi proces učenja. Naravno, postoje određeni kriteriji kako bi vrednovali ostvarene rezultate, točnije količinu naučenog gradiva u jednog studenta.
Takvi kriteriji su uvijek isti i potrebno ih je zadovoljiti kako bi bod bio ostvaren.
Radno opterećenje pomaže procijeniti količinu vremena i ulaganja koje je potrebno izdvojiti za obavljanje aktivnosti učenja, proučavanja i izrade nekog zadatka.
Ponovo, to mogu biti samostalno učenje, vježbe, stručna praksa, projekti ili čak predavanja.
Najčešće, radno opterećenje za jednu akademsku godinu iznosi između 1.500 i 1.800 sati, što bi značilo da jednom ECTS bodu odgovara 25 do 30 sati rada.
Iako ova procjena može biti od pomoći, svaki student se razlikuje te je svakome potreban različit broj sati kako bi obavio neki zadatak ili naučio dio gradiva.
Ovdje se radi o prosječnom radnom opterećenju.
Temelj za određivanje bodova
Kao temelj određivanja bodova uzima se šezdeset ECTS-a po akademskoj godini s punim radnim opterećenjem.
Određivanje bodova zapravo je proces pripisivanja bodova kvalifikacijama, studijskim programima ili nekakvim pojedinačnim sastavnicama jednog studijskog programa.
To mogu biti kolokviji, završni ili diplomski radovi, stručna praksa ili učenje kroz rad u skladu s prosječnim radnim opterećenjem koje je potrebno za svaku od sastavnica.
Jednostavnije objašnjeno, nećemo dobiti jednak broj bodova za učenje kroz rad kao što ćemo dobiti za položeni kolokvij.
Nakon stjecanja određenih ishoda učenja i završetka obavljanja aktivnosti vezanih uz studijski program, studentu se dodjeljuju bodovi.
Ukoliko su pak studenti stekli vještine učenja u drugom formalnom, neformalnom ili informalnom kontekstu učenja ili čak u drugom vremenskom razdoblju, bodovi im svejedno mogu biti priznati.
Moguće je prenijeti bodove koji se dodjeljuju u okviru drugog programa, nevezano jesu li na tom ili na drugom visokom učilištu, ukoliko su učilišta sklopila sporazum kojim se osigurava automatsko priznavanje, odnosno prijenos bodova.
Kako koristiti bodove?
Kako bi olakšali razumijevanje cijelog procesa studentima, ministri nadležni za visoko obrazovanje u državama sudionicama Bolonjskog procesa iz Bukurešta zahtijevali su izmjenu sadržaja Vodiča za korisnike ECTS-a iz 2009. godine (4).
Osim studenata, Vodič može biti vrlo koristan nastavnomu i administrativnom osoblju na visokim učilištima, kao i poslodavcima.
Konkretno se u Vodiču piše o nedavnim zbivanjima u okviru Bolonjskog procesa, poput uspostave Europskog prostora visokog obrazovanja, jačanja cjeloživotnog učenja, rastuće promjene ishoda učenja te razvoju novih oblika učenja i poučavanja.
Ipak, posebna se pažnja pridaje izradi i izvođenju samoga programa koji se temelji na iskustvima visokih učilišta u primjeni ECTS bodova u akademskoj praksi.
U principu, najisplativije bi bilo obavljati što je više moguće zadataka te redovito dolaziti na predavanja, no za najbolje razumijevanje procesa korištenja i dodjeljivanja bodova ipak preporučujemo čitanje i proučavanje Vodiča.
I ovo će vam koristiti:
- Kada su započeli i kada su završili pregovori za ulazak Hrvatske u EU
- E-radna knjižica
- Beneficirani radni staž
- Pomodoro tehnika za lakše učenje
Ne razmišljate – skupljajte!
Bilo da ste maturant koji se već sada brine o prilagodbi na fakultetu, brucoš koji još uvijek nije naučio značenje ECTS-a ili ste pak samo znatiželjni, nadamo se da ste iz ovoga naučili nešto novo.
Ukoliko vam se čini imalo komplicirano, vjerujte, nije!
Samo je potrebno da shvatite poantu bodova, a to je da se provjeri vaše znanje, odnosno vještine te da se iskoristi puni potencijal. Nemojte previše razmišljati o skupljanju bodova, već to riješite u hodu.
Za svaki zadatak dajte sve od sebe te budite redoviti na predavanjima – i neuspjehu neće biti mjesta.
Samo naprijed!
Najčešća pitanja korisnika
Što su ECTS bodovi?
ECTS bodovi su sustav mjerenja rada studenata u sklopu Europskog prostora visokog obrazovanja. Ovaj sustav omogućuje lakše uspoređivanje studijskih programa i olakšava mobilnost studenata između različitih zemalja i institucija.
Kako se određuju ECTS bodovi?
ECTS bodovi se određuju na temelju procjene radnog opterećenja koje student mora uložiti za ispunjavanje svih obveza u predmetu, uključujući i polaganje ispita.
Koliko ECTS bodova je potrebno za završetak studija?
Broj potrebnih ECTS bodova za završetak studija varira ovisno o programu i instituciji, ali uobičajeno je da preddiplomski studij zahtijeva 180 ECTS bodova, a diplomski studij 120 bodova.
Mogu li se ECTS bodovi prenijeti između različitih institucija?
Mogu, jedna od glavnih prednosti ECTS bodova je njihova fleksibilnost i mogućnost prenošenja između institucija unutar Europskog prostora visokog obrazovanja.
Utječe li broj ECTS bodova na težinu predmeta?
Broj ECTS bodova ne odražava nužno težinu predmeta, već radno opterećenje i vrijeme potrebno za ispunjavanje svih obveza u predmetu.
Koliko sati rada odgovara jednom ECTS bodu?
Općenito, jedan ECTS bod predstavlja 25 do 30 sati ukupnog studentskog rada.
Zašto su ECTS bodovi važni za međunarodne studente?
ECTS bodovi olakšavaju međunarodnu mobilnost studenata jer omogućuju transparentno priznavanje akademskih kvalifikacija i ostvarenih rezultata među različitim obrazovnim institucijama.
Mogu li izgubiti ECTS bodove ako ne položim ispit?
Ako ne položite ispit i/ili ne ispunite obveze predmeta, nećete dobiti ECTS bodove koji su povezani s tim predmetom.
Kako se izračunava prosjek ECTS bodova?
Prosjek ECTS bodova se obično izračunava na temelju težine bodova za svaki predmet u odnosu na ukupan broj bodova stečenih u semestru ili akademskoj godini.
Mogu li koristiti ECTS bodove za studiranje u inozemstvu?
ECTS bodovi su dizajnirani da budu priznati unutar svih zemalja sudionica Bolonjskog procesa, što olakšava studiranje u inozemstvu i prenošenje bodova između institucija.
Ostavite feedback: Je li vam ovaj sadržaj bio koristan?
