Glavna skupština dioničkog društva

glavna skupština

Glavna skupština društva je zasigurno najviši organ tog društva. U načelu je zamišljena tako da sjedinjuje glavnu vladajuću izvršnu strukturu društva (Uprava, nadzorni odbor, izvršni direktor i sl.) sa svim dioničarima društva.

Naravno, vladajuća struktura društva ujedno može biti i dioničar tog istog društva.

Na glavnoj skupštini pregledavaju se financijska izvješća, poslovne odluke, poslovni planovi, strategije, odnosno donose odluke predviđene dnevnim redom skupštine, a na prijedlog Uprave društva.

Svaki dioničar društva ima pravo sudjelovati na skupštini društva. Cilj ovog članka proučiti i navesti osnovne funkcije glavne skupštine društva prema Zakonu o trgovačkim društvima te komentirati određene stavke.

 

Što bi bila glavna skupština društva?

Prema slobodnoj definiciji rekao bih kako je to mandatorno godišnje okupljanje vladajuće strukture i svih zainteresiranih dioničara društva.

Očito je i kako je glavna skupština društva ujedno i najjači organ toga društva.

Kako ja to shvaćam, glavna skupština funkcionira na način da vladajuća struktura društva prezentira rezultate poslovanja, planove, strategije, ciljeve i sl.

Svi dioničari mogu raspravljati, komentirati, s oni s pravom glasa i glasovati sukladno predloženim točkama dnevnog reda. Svi dioničari pak imaju pravo prisustvovati ili ne prisustvovati na toj skupštini, odnosno ostvariti svoja prava. Također imaju mogućnost dati nekome punomoć za sudjelovanje i glasovanje na skupštini.

Iako se skupština u načelu saziva godišnje postoji mogućnost i izvanrednog sazivanja, što prema mom mišljenju ipak kod većine društava nije moguće jer postoje većinski dioničari, odnosno malih dioničara nema dovoljno kako bi imali mogućnost sazvati izvanrednu sjednicu.

 

O čemu odlučuje?

Ovlasti i dužnosti glavne skupštine propisane su Zakonom o trgovačkim društvima, propisanim statutom te internim pravilima društva. Pa tako prema čl. 275. st. 1. odlučuje o:

  1. izborima i opozivima članova nadzornik i upravnih odbora, osim u slučaju kada ih se ne imenuje u taj odbor
  2. o tom kako će se iskoristiti dobit stečena poslovanjem
  3. o politici primanja te izvještavanju o primanjima za članove vladajućih struktura
  4. razrješavanju vladajućih struktura
  5. imenovanju revizorskog nadzora i revizije radnji unutar društva
  6. promjenama u statutu
  7. o mogućim povećanjima ili umanjivanjima temeljnog kapitala
  8. uvrštavanju ili izlistavanju dionica s trgovanja
  9. o prestanku rada društva

Unutar istog članka, st. 2 navedeno je kako glavna skupština može, u slučaju kada od nje to traži vladajuća struktura, također odlučivati i o poslovanju.

Stavkom 3. istog članka također je istaknuto kako odluku izvještajima, načinu korištenja stečene dobiti iz poslovanja te smanjivanje ili povećavanje temeljnog kapitala, glavna skupština može donositi tek nakon izvještaja od nadzornog odbora, a koji je pak propisan člankom 263.

Člankom 276. je opisano na koji način glavna skupština može razrješavati članove uprave te upravnih i nadzornih odbora društva.

Na glavnoj skupštini nema mogućnosti odlučivanja za točke dnevnog reda koji nisu na vrijeme i u skladu sa Zakonom uvrštene u dnevni red skupštine, a sukladno čl. 280. st. 4.

 

Kada se, zašto i gdje saziva glavna skupština?

To je opisano kroz članke 277. i 278. Zakona o trgovačkim društvima, koji propisuje kako se glavna skupština treba sazvati prema odredbama tog zakona, prema odredbama statuta društva ili kada je to od značajnog interesa za samo društvo.

Prema članku 277. stavku 2. tog Zakona, Uprava društva treba sazvati glavnu skupštinu većinskim glasovanjem, a odluku donose ovlaštene osobe tog društva koje se vode u sudskom registru upravo kao članovi uprave tog društva.

Od 2021. dodano je kako je dovoljno poslati poziv preporučenim pismom na dioničare koji su u registar dionica upisani, iako je čl. 277, stavkom 6. bilo propisano kako poziv treba biti objavljen u glasilu društva, a kako je bilo propisno i u nastavku tog stavka, mnoga društva šalju pozive poštom te društva čije su dionice uvrštene na tržište dodatno to objavljuju na web stranicama (detaljno opisano kroz čl. 280.a), kroz objave u medijima i sl., a prema stavku 8. tog članka.

Uz poziv popratno mora biti i sadržaj prijedloga odluka za tu skupštinu, sukladno stavku 7. istog članka.

Člankom 278. Zakona o trgovačkim društvima, propisano je da se glavna skupština mora sazvati i ukoliko to pisanim zahtjevom traže dioničari koji imaju zbrojeni broj udjela ukupno „dvadesetog dijela temeljnog kapitala“.

Isto tako mogu tražiti dodavanje točke na dnevni red glavne skupštine. Ukoliko se neopravdano ne udovolji zahtjevu, onda nadležni sud može ovlastiti dioničare za sazivanje skupštine.

U roku od minimalno 30 dana prije predloženog održavanja, skupština se treba sazvati, a prema članku 279.

Čl. 279. st. 5. propisuje lokaciju glavne skupštine u sjedištu društva, osim ukoliko ta lokacija nije utvrđena kroz Statut društva. Društva čijim dionicama se trguje na uređenom tržištu mogu za lokaciju odabrati sjedište burze, također ako nije drugačije specificirano u Statutu samog društva.

Ono što još valja istaknuti kako se Statutom društva može sudjelovanje na glavnoj skupštini i glasovanje odrediti s obzirom na vrijeme stjecanja / otpuštanja dionica prije održavanja glavne skupštine i prijavom dioničara koji žele sudjelovati.

Kroz članke 282. 283. opisane su procedure i postupci za prijedloge dioničara društva.

 

Pravo glasovanja

E sada dolazimo do najbitnije. , a to je pravo glasa. Sukladno članku 289. Zakona o trgovačkim društvima Statutom društva može se odrediti zastupljenost potrebna na sjednicama glavne skupštine.

Odluke se donose većinom glasova, uz iznimke propisane zakonom ili statutom, a prema članku 290.

Glasačko pravo dioničari ostvaruju prema nominalnim iznosima dionica ili prema broju dionica za dionice bez nominalnog iznosa, kako je propisano člankom 291. Ono što sam već komentirao kako u svim društvima postoje većinski dioničar koji ustvari vuče sve konce.

U istom članku propisno je da se statutom društva to pravo glasa može ograničiti prema određenim uvjetima, isto tako i odrediti da nekom dioničaru pripadaju i dionice koje netko drugi drži za njegov račun. Način glasanja također se određuje kroz Statut društva. Kao što sam već istaknuo u prvom dijelu dioničari svoje pravo glasovanja mogu ostvariti i preko svojeg opunomoćenika.

Vlasnici povlaštenih izdanja dionica imaju sva prava kao i drugi dioničari, međutim može se odrediti da vlasnici takvih dionica nemaju pravo na glasovanje na glavnoj skupštini, a kako je navedeno u članku 296. st. 1., osim u iznimnim situacijama propisanim istim člankom stavkom 2. Ako dođe do ukidanja povlaštenosti dionica, onda ona postaju dionice s pravom glasa.

 

Informiranje i zapisnici

Kako se manji dioničari često osjećaju bespomoćno, onda im jedna od satisfakcija može biti to što imaju pravo na informacije. Uz glasovanje većinom glasača o poslovniku, na glavnoj skupštini treba se napraviti i popis prisutnih dioničara ili njihovih zamjena (opunomoćenika) s ostalim informacijama kako je propisano u članku 285. Zakona o trgovačkim društvima.

Izrađen popis mora se dati na uvid svim sudionicima, a obvezatno prije prvog glasovanja.

Sukladno članku 286. Zakona o trgovačkim društvima sve odluke glavne skupštine i ostali propisani detalji trebaju biti navedeni u zapisniku sastavljenom od strane javnog bilježnika. Uprava društva dužna je neodgodivo nakon završetka glavne skupštine dostaviti registarskom sudu taj ovjereni zapisnik te njegove priloge.

Isto tako, prema članku 287. Uprava društva treba svakom dioničaru na zahtjev informacije o poslovanju društva ukoliko je to nužno za prosuđivanje pitanja (ili ako je ta obavijest već dana nekom dioničaru van glavne skupštine) koja su navedena na dnevnom redu, osim u određenim situacijama propisanim istim člankom Zakona o trgovačkim društvima.

 

Zaključak

Kroz proučavanje Zakona o trgovačkim društvima, odnosno dijelova koji se odnose na glavnu skupštinu ustanovio sam kako je glavna skupština društva osnovni i najjači organ društva na kojemu se prezentiraju sve važne informacije o društvu i donose sve važne odluke većinom glasova dioničara društva.

Reklo bi se „jedan član jedan glas“ model, kao što se to zagovara kod nekih sportskih klubova za koje se smatra da bi trebali prijeći na takav vid poslovanja. Zakonom je jasno propisano, kada se, zašto, gdje treba sazvati sjednica glavne skupštine. Isto tako, jasno su određena prava i obaveze dioničara i vladajuće strukture društva.

Međutim, proučavajući malo komentare manjih dioničara po forumima, čini se kako većinski dioničari ipak imaju određeni monopol te koriste svoja prava prekomjerno. Tako smo imali često prigovore na iznos isplate dividendi, na pristup određenim informacijama, a dosta manjih dioničara se žali i na pasivnost predstavnika mirovinskih fondova koji imaju znatne udjele u mnogim društvima.

Dakle, moj zaključak bio bi da se manjim dioničarima pruži mogućnost argumentiranog iznošenja mišljenja, s tim da to ne bi bilo na samoj glavnoj skupštini nego kroz određene modele prije skupštine. Možda da se ugledaju na način kako se sada mogu komentirati zakonski prijedlozi Vlade RH (esavjetovanje).

Jer činjenica je kako sada mnogo dioničara ne sudjeluje u radu glavne skupštine jer dio ne želi znajući da njihov glas neće ništa promijeniti, a dio ne razumije i ne konzumira svoja dioničarska prava.

 

Izvori

Narodne novine: Zakon o trgovačkim društvima, pročišćeni tekst zakona NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19, dostupno putem web: https://www.zakon.hr/z/546/Zakon-o-trgova%C4%8Dkim-dru%C5%A1tvima


Ostavi komentar

Prije ostavljanja komentara pročitajte Pravila komentiranja i propise unutar čl. 94 Zakona o elektroničkim medijima.