Herzbergova teorija higijenika i motivatora

Herzbergova teorija higijenika i motivatora

Herzberg je dvofaktorsku teoriju razvio 1959. godine, proučavajući dvjestotinjak uredskih zaposlenika.

Istraživanjem želio je dobiti informacije koji poslovni faktori su doprinijeli ekstremnoj satisfakciji na poslu, isto tako koji su poslovni faktori doprinijeli ekstremnoj ne satisfakciji na poslu.

 

Herzbergova teorija – informacije

Ustanovio je kako postoje faktori koji trebaju biti prisutni jer doprinose određenoj razumnoj razni satisfakcije tj. zadovoljstva i nazvao ih higijenski faktori. Dakle, oni neće doprinijeti visokim razinama satisfakcije, međutim ako nisu prisutni mogu utjecati na razvoj visoke razine ne satisfakcije tj. nezadovoljstva.

Također, ustvrdio je kako postoje motivacijski faktori koji ako su prisutni mogu uzrokovati veliku količinu satisfakcije/zadovoljstva, međutim ako nisu prisutni neće uzrokovati veliku nego umjerenu ne satisfakciju/nezadovoljstvo.

Zbog ta dva faktora teorija se naziva dvofaktorskom teorijom. Uklanjane uzroka nezadovoljstva ne znači da će to kreirati zadovoljstvo. Isto tako, dodavanje faktora zadovoljstva ne znači da će to eliminirati nezadovoljstvo. Ispravno bi bilo prvo eliminirati uzroke nezadovoljstva i stvoriti dobre uvjete za kreiranje zadovoljstva. (MindTools, 2016.) Motivacija može povećati produktivnost zaposlenika, a higijenski faktori eliminirati nezadovoljstvo.

Prema videu s Youtube-a radi se o adaptaciji Maslowljeve teorije hijearhija potreba. I to tako da su motivacijski faktori na vrhu piramide hijerarhije potreba i odnose se na potrebe za samoostvarenjem i potrebe za poštovanjem. Higijenski faktori odnose se na fiziološke potrebe, potrebe za sigurnošću i socijalne potrebe.

Herzbergove teorije na Maslowljevoj hijerarhiji potreba
prikaz Herzbergove teorije na Maslowljevoj hijerarhiji potreba, Izvor: Maslowljeva teorija i vlastita ilustracija

Higijenici: objašnjenje i primjeri

Higijenski faktori odnose na vrstu potreba koji proizlaze iz poslovnog okruženja. (Žibert, 2017. str.58) Oni su tzv. faktori nezadovoljstva, što znači ako su prisutni mogu malo pridonijeti zadovoljstvu, no međutim ako su odsutni mogu stvoriti ekstremno nezadovoljstvo.

Njihovu prisutnost uzima se zdravo za gotovo i zaposlenici ju u pravilu ne doživljavaju kao dodatnu motivaciju.

Higijenici, odnosno tzv.“ekstrinzični” faktori motivacije su (MindTools, 2016.):

  • Primanja
  • Odnos s nadređenima
  • Odnos s ostalim kolegama
  • Radni uvjeti
  • Sigurnost posla
  • Status
  • Politika poduzeća
  • Nadzor/supervizija

Neki protivnici Herzbergove teorije zagovaraju kako bi primanja ipak više motivirajući faktor, naročito u zemljama zaostalog gospodarstva i razvoja.

 

Motivatori: objašnjenje i primjeri

Motivatori su faktori koji proizlaze neposredno iz posla.(Žibert, 2017. str.58) Oni stvaraju zadovoljstvo, njihova odsutnost neće uzrokovati ekstremno nezadovoljstvo, ali njihova prisutnost može dovesti do ekstremnog zadovoljstva. Zato se prepoznaju kao faktori zadovoljstva. Prema Herzbergu motivatori mogu značajno doprinijeti povećanju produktivnosti zaposlenika.

Motivatori, odnosno tzv. “intrinzični” faktori motivacije su (MindTools, 2016.):

  • Izazovnost posla
  • Razvoj
  • Osjećaj uspjeha
  • Mogućnost napredovanja
  • Odgovornost
  • Samostalnost

Protivnici teorije tvrdi kako nije uvijek moguće utvrditi vezu motivacijskih faktora i produktivnosti zaposlenika, naročito jer su ljudi kompleksna psihološka bića.

 

Zaključak

Kroz članak možemo vidjeti glavne elemente i zaključke Herzbergove teorije. Navodno su neka poduzeća radila istraživanja i potvrdila kako se njegova teorija može uspješno primjenjivati na većini situacija u poduzeću.

Međutim postoje i kritičari koji tvrde da primanja spadaju u motivacijske faktore. Također kritiziraju i što je njegovo istraživanje bilo na manjem broju zaposlenika koji su uglavnom bili „uredski zaposlenici“.

Inače, Herzberg je nastavno na ovu dvofaktorsku teoriju razvio i drugu tzv. „Job enrichment“ metodu. Metoda se svodi na poboljšavanje i unapređenje radnog mjesta kako bili inspirativniji i nagrađivaniji. (Mind Tools 2020.) Unapređenje tj. obogaćivanje radnog mjesta bilo bi u smislu proširenja postavljenih zadataka i vještina. Tako bi posao bio poticajniji i zanimljiviji uz veću raznolikost u svakodnevnoj rutini. Prednosti te metode su učenje novih vještina, više slobode i motivacije, priznanje, bolja radna atmosfera i stalno zanimljiv posao. Neke od negativnosti bile bi nedostatak pripreme, veća količina posla, a time posljedično i lošija produktivnost.

Tu teoriju 1975. dodatno su prilagodili i definirali Hackman i Oldham kao „Job Characteristics Model“  odnosno teoriju radnih karakteristika.( Mione, 2004.)

Zaključak je kako se dosta toga kako privatno tako i u poslu vrti oko motivacije i bez obzira koju teoriju primjenjivali naglasak treba biti dobrim djelom na motivaciju zaposlenika.

Izvori i literatura

Alanis Business Academy, Episode 84: Frederick Herzberg’s Two-Factor Theory of Motivation

MindTools. 2016.: Herzberg’s Motivators and Hygiene Factors: Learn how to Motivate Your Team. https://www.mindtools.com/pages/article/herzberg-motivators-hygiene-factors.htm

Mind Tools 2020: Job Enrichment, Enhancing Jobs For Greater Motivation, https://www.mindtools.com/pages/article/newTMM_81.htm

Mione, Peter 2004: Job Enrichment, https://web.archive.org/web/20070905010008/http://edweb.sdsu.edu/people/arossett/pie/Interventions/jobdesign_1.htm

Žibert, Klemen, 2017: Vođenje i upravljanje ljudima, Maribor, str. 58