U Hrvatskoj, srednjoškolsko obrazovanje nije zakonski obavezno, no predstavlja važan korak u obrazovnom sustavu koji otvara brojne mogućnosti za daljnje obrazovanje i zapošljavanje.
Obrazovni put svojstveno je pravo svakog pojedinca koje omogućava proširivanje znanja i nadograđivanje općih sposobnosti.
To je put kojim svi moraju koračati, a osim obrazovanja u školskom se sustavu stječu i odgojni aspekti koji svoju korist demonstriraju u kasnijim fazama života.
Unutar školskog sustava od ranog doba osigurava se optimalno okružje koje potiče intelektualni i emocionalni razvoj te sve učenike priprema na ono što slijedi nakon osnovnog obrazovanja.
Srednji stupanj obrazovanja sljedeća je prepreka koju je potrebno svladati, a nešto više o tome saznajte u nastavku.
Rani koraci u obrazovnom sustavu Republike Hrvatske
Kao što nam je svima već unaprijed znano, obrazovni sustav Republike Hrvatske podijeljen je u nekoliko faza kroz koje je potrebno proći kako bismo uspješno kompletirali svoju naobrazbu.
Prvi korak u ovome procesu započinje od ranije dobi, a uključuje dobni raspon do 5 godina.
U ovom slučaju roditelji imaju priliku upisati svoju djecu u vrtić te time potaknuti njihov obrazovni razvoj.
Nakon razdoblja provedenog u vrtiću dijete ima priliku otisnuti se u dobi od 6 godina u predškolu koja, kako i sam naziv sugerira, služi kao priprema za temeljni dio obrazovanja unutar okvira osnovne škole.
Sljedeće razdoblje koje je od velike važnosti za svačije obrazovanje, zasigurno je osnovna škola.
Osnovnoškolsko obrazovanje
Prema zakonskim propisima i pravnim pretpostavkama osnovnoškolsko obrazovanje je obavezno za sve učenike (Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi).
Ovo iznimno bitno razdoblje traje čak osam godina te je podijeljeno na na niže i više osnovnoškolsko obrazovanje točnije na razrednu i predmetnu nastavu.
Kroz osam razreda osnovne škole svaki učenik stječe i usvaja osnovna znanja potrebna za daljnje školovanje.
Razredna nastava traje od prvog do četvrtog razreda te ju izvodi i predaje jedan učitelj uz mogućnost izbornih odnosno neobaveznih predmeta kao što su vjeronauk ili etika te strani jezici i informatička naobrazba.
Predmetna nastava kreće početkom petog razreda i te traje sve skupa do kraja osmog razreda. Za razliku od predmetne nastave, ovdje svaki predmet ima posebnog učitelja.
Ovo razdoblje veoma je bitno za nastavak obrazovanja odnosno za upis u kasniju srednju školu.
Za razliku od osnovnoškolskog sustava obrazovanja, srednjoškolsko obrazovanje nije obavezano te je upola kraće u trajanju od tri ili četiri godine.
U sebi sadrži mnogo podvrsta i varijanti te je za naše razmatranje upravo ovaj aspekt obrazovanja trenutno najbitniji.
Odrednice srednjoškolskog obrazovanja
Kao što smo prethodno već utvrdili srednjoškolsko obrazovanje ne predstavlja zaključiti obvezni dio školovanja svakog pojedinca, no svakako je presudno za nastavak daljnjeg obrazovanja, ukoliko se naravno učenik na to odluči.
Ako je afirmativna odluka ipak prevagnula i učenik se zdušno odluči na sudjelovanju u srednjoškolskom obrazovnom procesu valja na umu imati činjenicu da postoje sljedeći kriteriji koji uvjetuju mogućnost upisa u željenu srednju školu.
Naime, uz prijavu pomno se promatra prosjek općeg uspjeha iz hrvatskog jezika, matematike, stranog jezika te 3 dodatna predmeta po vlastitom izboru.
Važno je napomenuti kako se upisom u srednju školu stječu temeljna znanja koja pripremaju učenike za daljnje obrazovanje ili tržište rada što zapravo ovisi o odabiru specifičnog programa srednjoškolskog obrazovanja.
Ovo će vas također zanimati:
Način upisa u srednje škole
Sljedeća odrednica koja je vrlo velike važnosti, svakako je i način upisa u srednje škole koji se u ovom slučaju provodi putem prijava u elektronički sustav nazvan „Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u srednje škole”.
Ukoliko pak odlučite tijekom srednjoškolskog obrazovanja da trenutno upisani program ipak nije za vas, moguće je promijeniti program u istoj ili različitoj srednjoj školi.
Ta promjena uvjetovana je polaganjem razlikovnih ili dopunskih ispita čiji sadržaj te rokove kreira nastavničko vijeće škole.
Kada ste ispunili sve zadatke koje vam je nametnulo srednjoškolsko obrazovanje potrebno je još spomenuto obrazovanje zaključiti državnim ispitom znanim kao državna matura.
Ona je za učenike gimnazija obavezna, dok joj također mogu pristupiti i učenici strukovnih škola pod uvjetom da su zainteresirani za nastavak obrazovanja i odlazak na fakultet.
Ukoliko ste ipak propustili srednjoškolsko obrazovanje, uvijek postoji alternativna opcija u raznovrsnim tečajevima, a svakako je moguće ići u večernju školu te steći određene kvalifikacije koje bi vam omogućile obavljanje određenog posla.
Vrste srednjoškolskog obrazovanja
Specifični programi srednjoškolskog obrazovanja podijeljeni su u tri kategorije te upis u iste ovisi dakako o zadovoljenim uvjetima i propisima pojedine škole u koju se učenik upisuje.
Prema tom principu razlikujemo sljedeće vrste srednjih škola:
- gimnazija
- strukovne škole i
- umjetničke škole
Gimnazija
Gimnazije su škole čiji se nastavni program izvode u trajanju od četiri godine, a njih može dalje podijeliti na opće i specijalizirane gimnazije.
Potonje pripremaju učenika za nastavak školovanja sa naglaskom na matematiku ili jezike dok opće gimnazije nude širi spektar znanja bez određenog naglašavanja pojedinog aspekta obrazovanja.
Glavni cilj ovog dijela srednjoškolskog obrazovanja jest priprema učenika za polaganje državnog ispita te naposljetku upis u više obrazovanje to jest fakultet.
Strukovne škole
Nakon teoretički usmjerenog dijela obrazovanja slijedi praktični dio srednjoškolskog obrazovanja oformljen u obliku strukovnih škola.
Ovisno o obrazovnom programu, strukovne škole mogu ga izvoditi u razdoblju od jedan do pet godina, a nakon završetka ovog programa učenici su osposobljeni za izlazak na pojedino tržite rada u skladu sa njihovim prethodnim obrazovanjem.
Umjetničke škole
Umjetničke su škole na neki način slične strukovnima, no njihova se primarna djelatnost ogleda u obrazovanju za društvene i humanističke djelatnosti poput plesa, likovne kulture i glazbe.
Ovdje učenici također stječu specifična znanja struke, ali ih također mogu nadograditi daljnjim školovanjem na fakultetu.
Važnost srednjoškolskog obrazovanja
Prema prethodno spomenutim odrednicama srednjoškolskog obrazovanja ono predstavlja vrlo veliku prekretnicu u životu svakog učenika.
Primarna važnost ovog dijela svačijeg života svakako je stjecanje znanja i vještina s kojima bi se potom uspješno mogli otisnuti u poslovni svijet i započeti svoju karijeru na tržištu rada.
Osim ovog dijela priče, kas esencijalni dio nameće se odgojni dio obrazovnog procesa.
Prilikom školovanja pojedinac počinje formirati svoje crte osobnosti, a srednja škola sudjeluje u oblikovanju karaktera i unutarnjih vrednota osobe koja će u budućnosti izaći na tržište rada.
Što nakon škole?
Sve u svemu, jasno je kako je škola vrlo bitan element koji sve učenike priprema za daljnje napredovanje, rast i razvoj.
Kroz mukotrpne sate provedene sjedeći za knjigom, prebirući nervozno stranice za stranicom postajemo ne samo pametniji nego i cjelovitiji ljudi koji ne uče samo za školu nego i za život.
Ostavite feedback: Je li vam ovaj sadržaj bio koristan?
