Da biste napravili zaista efektivan plan štednje, prvo je potrebno odrediti jasne i mjerljive financijske ciljeve koji mogu biti kratkoročni ili dugoročni, a zatim procijeniti svoje trenutne prihode i rashode kako biste mogli realno postaviti koliko novca možete redovno odvajati.
Ušteda novca jedan je od glavnih ciljeva svakoga od nas.
Bilo da se radi o dugoročnoj financijskoj stabilnosti ili je pak u pitanju kreiranje fonda koji nam može poslužiti za hitne slučajeve.
Jasno je kako su novčane obveze mnogobrojne a pritisak se ponekad zaista gomila poput računa koji nas svakodnevno sustižu.
Uvijek postoji novi trošak ili neki izdatak koji zahtijeva našu pažnju neovisno o količini novca kojeg trenutno imamo u džepu.
Zbog takvih obaveza, ali i posebnih situacija uvijek u vidu valja imati precizan plan štednje koji će vam olakšati vaše financijske nedaće.
Bez obzira na štednju ili ulaganja, dobar plan štednje uvijek je izvrstan odabir.
Što je zapravo plan štednje?
Ako ste baš vi jedna od onih osoba koja se želi odvažiti i krenuti sa pomnim planiranjem raspodjele svojih financijskih sredstava potrebno je prvo apsolvirati sam pojam i neposredno značenje plana štednje.
Kako i samo ime govori, ovakav plan uključuje izdvajanje određene svote novčanih sredstava za raznovrsne namjene.
U suštini ovakav jedinstveni financijski “nacrt” omogućava vam na neki način pametno gospodarenje novcem, postizanje zacrtanih financijskih ciljeva i osiguravanje financijske neovisnosti.
Određivanje ciljeva prema periodu
Nakon uspostavljanja jasne definicije samog pojma plana štednje i što on za vas znači, sljedeći je korak odrediti jasne ciljeve koji će vam biti nit vodilja tijekom ovog poduhvata.
Ciljevi kao takvi mogu naravno biti kratkoročni i dugoročni, a glavna razlika između njih ogleda se hitnosti i opsegu.
Naime, kratkoročni ciljevi su u danom trenutku jednako bitni kao i dugoročni ciljevi, ali su ipak hitniji s obzirom na to da u vrlo kratkom vremenskom roku iziskuju određenu svotu novca.
Savršeni primjer ovakvog cilja može biti primjerice biti plaćanje režija.
Upravo je njih u vrlo kratkom vremenskom roku potrebno određenom svotom novca platiti, a uz to i unaprijed planirati i alocirati potrebna sredstva kako bi to uopće bilo moguće.
S druge strane imamo ciljeve koje definiramo kao dugoročne.
Ovakvi tipovi ciljeva posebni su jer najčešće ne zahtijevaju trenutačan iznos novčanih sredstava, dakle oni nisu nešto što će se u plan štednje naći u bliskoj budućnosti.
Samim time može se reći kako su ovakvi ciljevi uistinu i veći po svim financijskima parametrima.
Kao idealan primjer u ovoj se situaciji nameće planiranje odlaska na fakultet ili pripreme za odlazak u mirovinu.
Opsegom su dakle daleko veći od plaćanja režija i nameću se kao puno važniji od onih ciljeva koji su ipak kratkoročni.
Osim same definicije i razlikovanja određivanja raznovrsnih ciljeva, svakako se ističe i sami pristup ovome zadatku.
Način postavljanja ciljeva
Kada se postavljaju ciljevi za plan štednje najbolje je slijediti SMART princip, a u tom slučajno bitno je postaviti ona pitanja koja se baš odnose na vašu situaciju i individualni plan štednje.
Da bi vaši ciljevi savršeno odgovarali ovome principu oni moraju biti definirani kao: specifični, mjerljivi, ostvarivi, realistični i naposljetku moraju biti vremenski omeđeni.
Cilj određen na ovaj način prati unaprijed definirane pretpostavke, a možemo ga primijeniti na sljedeći način: umjesto kreiranja cilja koji po svim svojim parametrima neodređen, možete si kao cilj primjerice zadati uštedu deset tisuća eura unutar vremenskog okvira od 12 mjeseci.
Tada je on mjerljiv i ostvariv, a njegova realističnost ovisi o količini novca kojeg je moguće uštedjeti svaki mjesec.
Kreiranje plana štednje
Kada se uspjeli upoznati se sa svim potrebnim definicijama, a da ste pri tome ujedno i uspješno apsolvirali sve prethodno definirane ciljeve, vrijeme je za početak procesa postavljanja temelja samog plana.
Kako biste uspješno započeli sa ovim dijelom procesa potrebno je popisati sva novčana sredstva na raspolaganju, imajući na umu jasne financijske ciljeve.
Nakon toga potrebno je izračunati koliko sredstava biste željeli uštedjeti te vidjeti da li je to uopće izvedivo s obzirom na priljev novca i vašu općenitu financijsku situaciju.
Nakon što se uspješno uhvatili u koštac sa količinom novca koji vam je na raspolaganju, sada slijedi prioritizacija određenih kratkoročnih odnosno dugoročnih ciljeva ovisno o onome što baš vi želite postići sa ušteđenim novcem te dakako koliko dugo naposljetku i želite štedjeti.
Ključna stvar kod samog plana svakako je monitoring i prilagodba.
Predviđena promjena monetarne situacije sa sobom donosi ponekad i neočekivane situacije gdje je trenutačna prilagodba od esencijalne važnosti za kontinuirano provođenje plana.
Stoga je vrlo bitno s vremena na vrijeme i vlastiti plan štednje tome prilagoditi kako bi se uspješno mogao identificirati postignuti napredak ili neočekivano nazadovanje.
Ovo će vam biti korisno:
Vrste plana štednje
Prilikom postavljanja plana svakako na umu valja imati i vrste plana koje bi eventualno mogle odgovarati vašim potrebama štednje.
Kratkoročni plan
Prvi takav plan naziva se kratkoročni plan štednje, a omeđen je vremenskim razdobljem koje može trajati do pet godina.
Prilikom odabira ovakve opcije dobiva se dovoljno vremena kako bi se u kasnije razdoblju ostvarili značajniji ciljevi i veći financijski izdatci kao što su primjerice vjenčanje ili kupnja automobila.
U ovom razdoblju moguće je dodatno pojačati plan štednje automatskim polaganjem 20% vaših sredstava u štednju.
Dodatna mogućnost na raspolaganju je naravno i ulaganje u raznovrsne poslovne poduhvate kojima se također može ostvariti dodatni iznos novčanih sredstava.
Srednjoročni plan
Sljedeći plan štednje koji vam može biti na raspolaganju jest srednjoročni plan koji obuhvaća vremenskim period od pet do deset godina.
Ovakav plan se odlikuje malo važnijim ciljevima koji mogu biti postignuti kroz duže vrijeme štednje, a najčešće je to kupnja kuće ili stana.
Ovdje se također može razmatrati polaganje dijela sredstava na posebni bankovni račun predviđen za štednju, no valja imati na umu mogućnost inflacije i raznovrsnih kamatnih stopa na koje je zasigurno potrebno pomno pripaziti.
Dugoročni plan
Dugoročni plan štednje nameće se kao posljednja opcija koja je na raspolaganju svima onima koji žele povećati svoja novčana sredstva kroz period od deset godina pa nadalje.
Ciljevi koji se uklapaju u ovaj plan najčešće su zbilja komplicirani za planiranje te iziskuju obilje discipline i predanosti kako biste ih uopće i uspješno ostvarili.
Planiranje mirovine ili napretka poslovne karijere svakako se uklapa u ovu kategoriju jer unutar ovih primjera postoje dalekosežne implikacije koje direktno utječu na opće financijsko stanje pojedinca i priljev novčanih sredstava.
Financije i budućnost
Sve u svemu, jasno je kako su financijske obaveze ponekad doista sklizak teren koji od vas iziskuje mnoštvo truda i predanosti.
Maksimalno iskorištavanje pogodnosti plana štednje donosi lakšu kontrolu novčanih primitaka koje je u nekom trenutku potrebno precizirati i pomno isplanirati a oni najčešće ispunjavaju vaše zacrtane ciljeve.
Bilo da se radi o kratkoročnim ili dugoročnim ciljevima, dodatni novac je uvijek dobrodošao.
Ostavite feedback: Je li vam ovaj sadržaj bio koristan?
