Znate li kako se računaju dani bolovanja u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj, dani bolovanja i njihovo obračunavanje regulirani su Zakonom o zdravstvenom osiguranju i Pravilnikom o načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

Kroz svoj radni vijek svatko od nas obavezan je nesmetano sudjelovati na tržištu rada i sa svom svojom sposobnošću obaviti sve ono što se od njega traži.

No, situacija ne može uvijek biti idealna te raznovrsne prepreke poput bolesti ili ozljeda onemogućavaju efikasan rad.

U tome slučaju situacija zahtijeva uzimanje bolovanja koje bi opravdalo izostanak i dalo širi kontekst neposrednoj situaciji.

Ako i vas muči što učiniti u ovoj situaciji, sve potrebne informacije saznajte u nastavku.

Bolovanje-privremena nesposobnost za rad

Kako bismo uspješno razumjeli sve što idejni koncepti bolovanja obuhvaćaju, uključujući i sami izračun dana, potrebno je ipak prvo proširiti pojmovni kontekst i definiciju koja će nam dati temelje za polazak dalje.

Bolovanje stoga možemo definirati kao privremenu nesposobnost za rad koja može biti prouzrokovana raznim fizičkim odnosno zdravstvenim problemima.

U tome slučaju osoba je spriječena normalno obavljati svoja posao i izvršavati radne obaveze.

Prilikom bolovanja svaki osiguranik može iskoristiti pravo na naknadu plaće koja ovisi o unaprijed postavljenim zakonskim uvjetima sadržanima unutar Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju.

Iz toga zakona izravno proizlazi da spomenuto pravo na naknadu mogu iskoristiti svi oni koji su:

• u radnom odnosu kod pravne ili fizičke osobe,
• koji obnašaju stalne državničke dužnosti,
• radnici unutar poljoprivrednih obrta,
• svećenici i ostali članovi vjerske zajednice,
• roditelji njegovatelji itd..

Kako otvoriti bolovanje?

Nakon pobližeg identificiranja pojmovnih pretpostavki i opće definicije samog bolovanja; nameće se pitanje kako je moguće zapravo započeti proces bolovanja?

Ako s ovim procesom nemate iskustva, nema razloga za strah jer je on u suštini vrlo jednostavan.

Kako biste otvorili bolovanje potrebno je u što kraćem vremenskom roku obratiti se svom liječniku opće prakse te ga izvijestiti o potencijalnoj bolesti, ozljedi ili nekom drugom razlogu koji vas sprječava u obavljanju propisanog rada.

Prilikom samog pregleda u nadležnosti je liječnika da utvrdi da li je vaš situacija zaista ona koja ugrožava vašu sposobnost rada te nakon procjene izdaju svoju liječničku potvrdu koja indicira privremenu nesposobnost za rad i samo trajanje bolovanja.

Valja napomenuti kako bolovanje mogu preporučiti i drugi specijalisti medicine poput stomatologa ili primjerice pedijatra, ali liječnik opće prakse u konačnici donosi odluku o tome.

Dakle, izračun dana provedenih na bolovanju ne ovisi samo o vrsti bolesti ili ozljede nego i o svrstavanju istih u unaprijed određenu klasifikaciju koja diktira dane provedene na bolovanju.

Novčane kalkulacije i obračun bolovanja

Nakon uspješnog otvaranja bolovanja, valja se osvrnuti i na novčane kalkulacije te sami obračun bolovanja koji uključuje kompenzaciju sredstava za vrijeme provedeno na bolovanju.

Da bi mogli ostvariti pravo na naknadu za bolovanje potrebno je od liječnika zatražiti obrazac naslovljen pod nazivom „Izvješće o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad”.

Ovo je od iznimne važnosti ne samo za ostvarivanje prava, već i za refundaciju sredstava koje Zavod za zdravstveno osiguranje nakon određenog vremenskog perioda izdaje poslodavcima.

Prilikom isplate novčanih sredstava vrlo je bitno da ona ne bude niža od 70% propisane osnovice za naknadu.

Ovo za sebe vezuje i činjenicu da taj iznos ostaje isti ukoliko bolovanje traje neprekidno do šest mjeseci.

Ako je bolovanje duljeg vremenskog trajanja od šest mjeseci, tada se iznos za  naknadu plaće povećava na 80% osnovice za naknadu.

Ako je bolovanje nastalo kao uzrok izolacije radi zaraznih bolesti ili presađivanja živih tkiva te organa naknada plaće je u 100% u iznosu osnovice.

Ukoliko ste pak na bolovanju zbog iste dijagnoze koje traje duže od 90 dana, tada dolazi do smanjenja osnovice za naknade za 50% osim u slučajevima kada je osoba nesposobna za rad zbog malignih bolesti, hemodijalize ili zbog transplantacije organa i dijelova tijela.

Pravo na naknadu se i u iznimnim situacijama može ukinuti, a one uglavnom uključuju prekršaje poput:

• svjesnog prouzročenja nesposobnosti za rad,
• obavljanje rada tijekom bolovanja
• neodazivanje na liječnički pregled
• kršenje liječničkih uputa

Bolovanje na teret poslodavca

Prilikom bolovanja koje neprekidno traje do 42 dana, poslodavac je obavezan isplaćivati naknadu za bolovanje.

Isto vrijedi i za prvih 7 dana za zaposlenike koji se klasificiraju kao invalidi rada te zaposlenici koji obavljaju profesionalnu rehabilitaciju.

Samim time, naknada za bolovanje koja ide na teret poslodavca ulazi u dio oporezivih novčanih sredstava.

To pak za posljedicu ima činjenicu da napomenuta novčana svota ulazi i u bruto iznos plaće.

Iz tog razloga na JOPPD obrascu naknada bolovanja na teret poslodavca ne prikazuje se kao posebna stavka.

Naknada plaće određuje se od osnovice za naknadu koja se sastoji od prosječnog iznosa plaće koja je zaposleniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije onoga mjeseca u kojem je nastala situacija na osnovi koje se stječe i isplaćuje pravo na naknadu.

• Što je regres
• Beneficirani radni staž
• Efikasni načini za uštedu novca na hrani

Bolovanje na teret HZZO-a

Tijekom razdoblja nesposobnosti za rad nastalog zbog prethodno utvrđenih okolnosti radnik ima pravo na naknadu plaće na teret HZZO-a uz uvjete propisane Zakonom o zdravstvenom osiguranju.

Slijedom toga proizlazi da se naknada za plaće isplaćuje tek od 43. dana propisane nesposobnosti te za invalide rada od 8. dana.

Ukoliko je privremena nesposobnost za rad prouzrokovana njegom djeteta ili supružnika i ove troškove naknade pokriva zdravstveno.

No, u ovom slučaju poslodavac mora izračunati i isplatiti naknadu plaće, a HZZO je dužan tako isplaćena sredstva poslodavcu u roku od 30 dana nadoknaditi putem zahtjeva za povrat sredstava.

Prilikom bolovanja na teret HZZO-a postoje i iznimke koje ne podliježu limitima te u tim slučajevima naknada iznosi 100% od osnovice.

Takve situacije se najčešće odnose na slučajeve koje uključuju:

• rodiljni dopust i korištenje prava na rad u polovici punog radnog vremena
• njegu oboljelog djeteta mlađeg od tri navršene godine života
• dopust u slučaju smrti djeteta
• dopust zbog rane ili ozljede koja je posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu
• korištenje dopusta zbog komplikacija u trudnoći
• privremenu nesposobnost zbog transplantacije organa ili tkiva u korist druge osobe

Prava i obveze

Sve u svemu, lako je zaključiti kako je bolovanje vrlo važna stavka u radnom vijeku svakog individualca koji je obavezan obavljati rad prema zakonskim propisima.

Svatko ima priliku otvoriti bolovanje ukoliko se za tim ukaže potreba.

No, sva dostupna prava ne znače mnogo ako se ne ostvaruju u skladu s propisanim obvezama.