Koliko godina ima dana (iznenadit će vas odgovor!)

Mnogi od nas upoznati su sa svime onime što godina u njihovim očima predstavlja, no šire značenje u većini slučajeva mnoštvu je ipak malo misterioznije.

Iako se čini kako je sami pojam doista samoobjašnjiv, zbir činjenica ipak vreba ispod površine, a upravo on ponekad dodatno komplicira cijelu situaciju i obavija ju još jednim slojem zagonetnosti.

Kako bismo razriješili ovu zagonetku te otkrili koliko uistinu godina ima dana, razložit ćemo kompletno pojmovno značenje godine i udijeliti vam još jednu mrvicu znanja.

Ukratko:

• zvjezdana ili siderička godina ima 365 dana 6 sati te 9 minuta
• tropska ili Sunčeva godina ima 365 dana 5 sati i 48 minuta
• anomalistička godina ima 365 dana 6 sati i 13 minuta
• eklipsna ili drakonistička godina ima 346 dana 14 sati i 52
• kalendarska godina ima 365 dana (ako je prijestupna onda 366)

Pojmovna identifikacija godine

Prilikom upita što bi za pojedinu osobu predstavljao pojam „godina” većinom nailazimo na činjenično oskudan odgovor koji sam po sebi sugerira kako godina obuhvaća 365 dana.

Unatoč blagom neznanju malo tko je zaista upoznat sa pravim pojmovnim značenjem ove riječi.

Samim time možemo ustanoviti kako je godina omeđena vremenom koje joj je potrebno kako bi obišla eliptičnu putanju oko Sunca (1).

Prema toj pojmovnoj identifikaciji lako je zaključiti kako je to uistinu najduža prirodna jedinica kojom se određuje tijek vremena.

Različite vrste godina

Nastavno na prethodno identificirane činjenične pretpostavke možemo također ustanoviti postojanje različitih vrsta godina.

Ako vam nikada nije sinula takva ideja; nema razloga za brigu jer niste u tome jedini.

Da bismo otpetljali i ovo svojevrsno pojmovno klupko u obzir je potrebno uzeti odnos referentne točke i punog obilaska Zemlje oko Sunca.

Sukladno tome razlikujemo zvjezdanu ili sideričku, tropsku ili Sunčevu, anomalističku te eklipsnu ili drakonističku godinu.

Zvjezdana ili siderička godina predstavlja vrijeme obilaska Zemlje oko Sunca s obzirom na njen odnos prema udaljenim zvijezdama.

Kvantificira se u iznosu od 365 dana 6 sati te 9 minuta i najbitnija je prilikom promatranja mehanike i gibanja planeta.

Naspram nje stoji tropska ili Sunčeva godina koja je definirana kao vrijeme koje protekne tijekom dvaju uzastopnih prolazaka  proljetnom točkom; svojevrsnim proljetnim ekvinocijem.

Nama je najvažnija upravo ona baš zato što donosi vremenski rasponu i u njemu smještenu smjenu godišnjih doba u svakodnevnom životu svih ljudi na Zemlji.

Naš se kalendar upravo temelji na ovom tipu godine, a ona kao takva iznosi 365 dana 5 sati i 48 minuta (2).

Sljedeću vrstu godine definiramo kao anomalističku, a njeno pobliže značenje možemo predstaviti kao izvjesno vrijeme između dva uzastopna prolaska bilo kojega planeta s obzirom na perihelion; njegovu točku najbližu Suncu (3).

Njen vremenski raspon predstavljen je iznosom od 365 dana 6 sati i 13 minuta.

Naposljetku je tu i eklipsna ili drakonistička godina koja je utemeljena unutar vremena koje protekne tijekom dvaju uzastopnih prolazaka Sunca istim uzlaznim čvorom putanje Mjeseca.

Kao takva traje 346 dana 14 sati i 52 minute, a važna nam je zbog sjecišta ekliptike Sunca i spomenutih mjesečevih čvorova.

Gregorijanski vs julijanski kalendar

Prilikom identifikacije raznovrsnih godina uspjeli smo ustanoviti kako je nama od iznimne važnosti tropska godina.

Pri tome smo ju kvantificirali  sa brojčanim iznosom koji nam omogućuje  izražavanje dodatnih sati i minuta.

Našu godinu pratimo kalendarom, a baš zbog toga dobila je simboličan naziv „kalendarska godina” koji je do dan danas ostao u uporabi.

Kada bi takvu „godinu” definirali tada bismo rekli kako je ona omeđena datumima unutar kalendara; dakle od 1. siječnja do 31. prosinca.

Samim time jasno možemo shvatiti i neposrednu funkciju kalendara koji nam omogućava lakše praćenje pojedinih datuma.

U sadašnjem svijetu razlikujemo mnogo vrsta pojedinih kalendara, no svakako je potrebno izdvojiti gregorijanski i julijanski kalendar kao dva najzastupljenija kalendara trenutno u optjecaju.

Gregorijanski je kalendar većini kršćanskog svijeta poznatiji nego li njegova julijanska inačica.

Nastao je pod rukom Lugija Ghiraldija i to na zahtjev pape Grgura XIII po kome je i dobio svoj današnji naziv. Nastao je kao direktan odgovor na odstupanja uzrokovana razlikama naspram stvarne tropske godine.

Slijedom toga izbačen je višak u iznosu od 10 dana nastalih korištenjem julijanskog kalendara te je uvedeno 97 prijestupnih godina unutar četiri stoljeća.

Samim time prethodna odstupanja su otklonjena, a mjerenje vremena je uz korektivne mjere  sasvim ispravljeno.

Julijanski je kalendar nastao u davnoj prošlosti i to 45. godine kada ga je uveo rimski vojskovođa i državnik Gaj Julije Cezar.

Istisnut je iz šire uporabe uvođenjem gregorijanskog kalendara, a danas se najčešće koristi među pravoslavnim skupinama diljem Balkana i Rusije.

Glavni problem ovog kalendara jest datumska pogreška od 11 minuta i 14 sekundi koja se progresivno povećava svake godine.

Veliku važnost moramo također dati i prijestupnoj godini koja po definiciji sadrži 366 dana s obzirom na trajanje tropske godine koje iznosi 365.25 dana.

U kalendaru ne možemo bilježiti četvrt dana, stoga  smo primorani svake četiri godine jedan dan u veljači odvojiti kako bismo prikladno zabilježili taj nakupljeni 1 dan.

Time se izbjegava pomicanje datuma i eventualne pogreške koje bi time nastale.

Vrijeme i ljudi

Sve u svemu, vrijeme je oduvijek fasciniralo ljudski rod te i ne čudi činjenica kako je gotovo svaka civilizacija svijetu ponudila jedinstveni način praćenja vremena.

Briljantni su znanstvenici i učenjaci svojim trudom definirali godinu i predstavili nam značaj ispravnog računanja iste, a vrijeme će vrlo vjerojatno i dalje inspirirati znanstvenike potičući ih na nova znanstvena ostvarenja.

autor: Mateo Belir, mag.cult