Komunikolog: evo što radi, kako postati komunikolog, gdje se može studirati…

Komunikacija je jedinstveni proces razmijene informacija, poruka i ideja poštujući pri tome pravilo uzajamne recipročnosti.

Upravo nam ta dvojna priroda komunikacije omogućava istraživanje nepoznatih odrednica smislene interakcije i tjera nas traganje za smislom kojeg nalazimo svugdje oko nas.

Detaljne pojedinosti komunikacije i opće sheme komunikacijskih tehnologija ključne su za tumačenje svim komunikolozima, a nešto više o njima i njihovom značaju za nas slijedi u nastavku.

Komunikologija i komunikolozi

Ako ste i vi među onima kojima sami pojam komunikologije zvuči poprilično apstraktno, pa čak i u neku ruku zagonetno, uvjeravam vas da u tome zasigurno jedini.

S obzirom na to kako je komunikologija spoj višestrukih disciplina, ni ne začuđuje njena otežana slika u očima šire populacije.

No, unatoč njenim činjeničnim principima koji su načinjeni na temelju interdisciplinarnosti; moguće je ponuditi sasvim prihvatljivu definiciju koja bi na neki način odagnala sve sumnje o onome što ona zapravo predstavlja.

Komunikologiju stoga možemo širem krugu ljudi predstaviti kao svojevrsnu znanost koja obuhvaća raznovrsne načine komuniciranja između svih živih bića.

Osim što se bavi načinima komuniciranja, ona na sasvim jedinstveni način pristupa problemu proučavanja pojedinih sadržajnih pretpostavki te unikatnih oblika i tehnika dostavljanja poruka sugovornicima.

Uz to, njena se vrijednost također ogleda i u tumačenju posebnog učinka kojeg određena poruka prilikom prijenosa pošiljatelju sadrži.

Kao znanost nastala je sredinom 20. stoljeća, netom poslije 2. svjetskog rata, a njen uzlet popraćen je napretkom ljudskog društva i neposrednog razvitka medija i komunikacijskih tehnologija.

Ako sve navedeno uzmemo u razmatranje tada je vrlo bitno i zaključiti kako su nam potrebni i stručnjaci koji bi efikasno rastumačili sve ono unaprijed postavljeno teoretskim zaključcima o raznim aspektima komunikacije i medijskih tehnologija.

Takvim stručnjacima pripada naziv „komunikolozi”, a upravo oni nastoje odgonetnuti intrigantne detalje ljudskih odnosa i neposredne komunikacije u svakodnevnom okruženju.

Samim time zaokupljaju se neposrednim utjecajem odnosa na komunikaciju te uspješnim predstavljanjem mnogobrojnih vrsta komunikacije koje sačinjavaju svakodnevnu interakciju u neposrednoj okolini.

Osim proučavanja neposrednih odnosa u prvi plan također dolaze i aktivnosti poput javnog i masovnog komuniciranja, diplomacije, odnosa s javnošću, marketinga, oglašavanja, novinarstva te kontrole i nadzora u kriznim situacijama koje su u današnjem dobu sve prisutnije.

Stoga je lako pretpostaviti kako su zapravo komunikolozi i suočeni sa velikim opsegom raznovrsnih situacija s obzirom na to da ih možemo naći u gotovo svakom sloju radne strukture.

Na neki učvršćuju diversificirane temelje komunikacije pružajući nam pri tome skladno tumačenje raznovrsnih situacija s kojima se prilikom svojega kontinuiranog rada susreću.

Što radi komunikolog?

Slobodno definirajući možemo općenito reći da se komunikolog bavi istraživanjem i proučavanjem različitih komunikacijskih procesa te dinamike između ljudi, organizacija i društva.

To može uključivati i proučavanje različitih oblika komunikacije, kao npr. jezik, govor, pisanje, medije ili sve ostale načine na koji se razmjenjuju različite informacije.

Pa tako komunikolog može raditi zaista u mnogim različitim područjima, kao recimo marketinške i oglašivačke industrije, pa toliko u zadnje vrijeme popularne politike, zatim obrazovanja, medija…

Isto tako mogu raditi kao istraživači, profesori, konzultanti ili druge slične poslove koji se primarno bave komunikacijskim procesima.

Kako biti komunikolog?

Komunikološka struka trenutno slovi za uistinu najprivlačnije zanimanje u današnjem modernom dobu obogaćenom različitim načinima komunikacije i prijenosa poruka.

Jasno je kako zainteresirani entuzijast za ovo znanstveno područje u svakom pogledu mora proći svoj akademski put; takoreći formalnu naobrazbu koja bi ga teoretski pripremila za svijet komunikacije.

Osim toga tu mora postojati i određena doza afirmativnih sklonosti prema polju komunikologije. No, unatoč svemu ovome potrebno je ipak otići korak dalje.

Kako biste uspješno zašli u polje komunikologije i bavili se njome kao primarnim zanimanjem, potrebno je dati puno više od sebe kako biste to i ostvarili.

Iako je poželjno gajiti ljubav prema ovom polju i ljudima kao takvima, važno je također poštovati temeljne znanstvene principe.

Ovdje je stoga vrlo bitno svoju mudrost nalaziti u više izvora; potrebno je kombinirati i integrirati u svoj rad znanstvene prakse ostalih interdisciplinarnih disciplina kao što su to primjerice  sociologija, filozofija, novinarstvo, logika i ostale srodne discipline.

Pored uspješnog kombiniranja spomenutih znanstvenih praksi svakako je važno i temeljito savladati funkcionalne odrednice verbalne i neverbalne komunikacije.

Upravo to za posljedicu ima cjeloviti pristup vještini pisanja i govora, a od krucijalne važnosti je aktivno slušati te primijeniti svoja stečena znanja kako bi uspješno oformili kritičko mišljenje.

Sve to vodi onom krajnjem cilju; točnije povećanoj sposobnosti kreativnog izražavanja.

Svi oni koji sebe nalaze u ovim riječima trebaju na umu imati i činjenicu kako komunikologija iziskuje povećanu količinu znanja i posebnu sposobnost proučavanja.

Uz to, svatko od nas ipak mora i posjedovati određene afinitete prema komunikaciji te primijeniti svoje talente kako bi mogli uspješno komunicirati, ali  tumačiti i potankosti,  te uspješno primjenjivati specifične prakse komunikacijskih tehnologija.

S obzirom na to kako je komunikologija znanost današnjice, svaki nadobudni komunikolog mora takoreći biti u trendu.

Pri tome je svakako poželjno pratiti društvene promjene, ali i ujedno biti pozitivno nastrojen prema raznovrsnim mislima i idejama. Budite, u konačnici, bolji i od onih najboljih i uspjeh će krasiti i vaša nastojanja.

Znanost i društvo

Naposljetku je lako je zaključiti kako je komunikologija po svojoj prirodi sasvim specifična znanost koja obuhvaća gotovo sve slojeve današnjeg društva.

Modernizacijom komunikacijskih tehnologija i dolaskom masovnih medija stvorile su se nove mogućnosti koje su omogućile komunikolozima nesmetano tumačenje konkretnih odnosa i dinamike komunikacije.

Do sada su komunikolozi na polju komunikacijskih znanosti došli zaista daleko, a u budućnosti im samo nebo može biti granica.

Svakako pročitajte detaljan tekst o tome što je prevoditeljstvo i što je esej.

Želite biti komunikolog? Evo gdje možete studirati

Prethodno smo ustanovili kako je komunikologija relativno mlada znanost.

Usprkos toj činjenici ona je svoje uporište pronašla gotovo svugdje što nije ni čudno uzevši u obzir činjenicu kako je komunikacija svuda oko nas.

Ako ste vi baš ta osoba u kojoj se probudilo skriveno zanimanje za ovo znanstveno polje, obradovat će vas činjenica kako je komunikološka naobrazba dostupna apsolutno svima.

Ohrabrujuća je činjenica i to da gotovo svako veleučilište u Hrvatskoj posjeduje specifičan studij komunikologije prilagođen svakome.

Sveučilište u Zagrebu tako svojim polaznicima pri Odsjeku za komunikologiju nudi dvopredmetni interdisciplinarni studij komunikologije koji se sastoji od čak šest semestara, a obuhvaća naobrazbu sukladnu komunikološkim znanjima, ali i društvenim te humanističkim principima.

Moguće je tako kroz raznovrsne module steći specifična znanja te se upoznati sa praktičnim aspektima komunikacije.

Sveučilište Sjever u Varaždinu na sličan je način oblikovalo svoje komunikološke studije, koji su i ovom slučaju gotovo isti.

Razlikovna činjenica jest sami naziv koji tako sadrži u sebi osim komunikologije također medije i novinarstvo. Moguće je tako upisati preddiplomski i diplomski studij te priskrbiti si nova akademska znanja.

Sveučilište u Osijeku tako akademicima nudi mogućnost dodatnog usavršavanja u polju komunikacijskih znanosti i to putem upisa u doktorski studij.

Pored ovih malo poznatijih obrazovnih ustanova, valja svakako spomenuti i one koje možda nisu svima poznate.

Komunikologiju je tako moguće studirati na Bernays akademiji te Hrvatskom katoličkom sveučilištu, ali i na dubrovačkom sveučilištu te također u Splitu.

autor: Mateo Belir, mag.cult