S kojim lošim navikama trebamo prestati ako želimo živjeti dulje?

nezdrave navike

Ah da… Ovo nam je svima vrlo bolna tema. LOŠE NAVIKE i kako s njima prestati. Iako smo svjesni kako imamo razne navike koje mogu biti loše po naše zdravlje i dalje od njih ne odustajemo. Često donosimo čvrste odluke kako prestajemo s određenom navikom, ali još češće nam se događa da brzo pokleknemo i vratimo se na staro.

Činjenica je kako je neke navike zaista teže napustiti. No, činjenica je i kako trebamo krenuti s navikama od kojim ćemo se lakše odvojiti. I tako pokušati eliminirati jednu po jednu. Jer sigurno je da što prije prestanemo s određenim nezdravim navikama i postupcima, to su veće šanse za zdraviji, bolji i dulji život…

U nastavku donosimo pregled čestih navika s kojima bismo trebali što prije prestati.

 

Top 10 nezdravih navika s kojima trebamo odmah prestati

Chauhan, certificirani osobni trener, na Quori je izjavio kako nije samo bitno dodati još koju godinu važem životu, nego je bitno i dodati život vašim godinama. „nije samo bitno živjeti dulje, nego i kako živite“.

Poanta je ispitati koja je svrha života koji je “dug”, ako je loše iskorišten i/ili proveden u lošem zdravlju?

Ovo su njegovi savjeti:

Tehnologije u spavaćoj sobi

Svi znamo kako plava svjetlost od mobitela ili televizora može utjecati na kvalitetu spavanja. (1) Također, ponekad kada prvo ujutro pročitamo vijesti, umjesto da se recimo rastežemo, to nas na početku dana može dovesti u loše raspoloženje. Druga stvar što još ne znamo pravi utjecaj mogućeg zračenja mobitela ili 5G mreže. To je komplicirano pitanje, izjavljuju znanstvenici. (2) U svakom slučaju vjerojatno nije pametno držati mobitel blizu glave za vrijeme spavanja.

Ne peremo voće i povrće prije konzumacije

Mnogi bi rekli kako je ovo zdrav razum zar ne? Voće i povrće nije samo onečišćeno zemljom, prašinom ili čime se već može uprljati za vrijeme berbe, transporta ili skladištenja. Ono može itekako imati ostatke pesticida i insekticida. A ako niste znali, pesticidi i insekticidi su smrtonosni za razne životinjske vrste koje napadaju voće i povrće. Dakle, možemo pretpostaviti kako dugoročna konzumacija takvog voća i povrća nije možda najbolje na nas.. Svakako je preporučljivo voće i povrće dobro oprati prije konzumacije, a kao dodatnu mjeru oprati ih i jabučnim octom.

Ne vježbamo i ne rekreiramo se dovoljno

Redovito vježbanje i tjelesna aktivnost mogli bi biti pravi lijek koji se može koristiti za sprječavanje niza fizičkih bolesti i dovesti vas u bolje psihičko stanje. Postoji cijeli niz benefita za zdravlje koje donosi tjelesna aktivnost.  Isto tako, ako ne koristite vaše mišiće,  onda se tijelo prilagođava tome i kao rezultat imamo slabo razvijene mišiće i tijelo.

Neuredan raspored spavanja

Vrijeme je za uredniji i konstantniji raspored spavanja. Odredite koje vam vrijeme najbolje dogovara za odlazak na počinak i za buđenje. Naravno, to prilagodite vašim obavezama i pokušajte se držati toga. Dobar raspored može koristiti kvaliteti i duljini sna, a to je svakako dobro za naše zdravlje. (3)

Dodavanje hrpe šećera u sve što jedete ili pijete

Bilo da se radi o jutarnjem čaju ili kavi punoj šećera ili obaveznom slatkom desertu nakon ručka. Svakako treba pripaziti na unos šećera.

Prema American Heart Association maksimalna količina dodanih šećera koju biste trebali pojesti u danu je za muškarce 150 kalorija dnevno (odnosno cca 37,5 grama ili 9 žličica) i za žene 100 kalorija dnevno (cca 25 grama ili 6 žličica). (4)

S druge strane, US dietary guidelines, odnosno smjernice američkog ureda za prevenciju bolesti i promicanje zdravlja savjetuju ljudima da ograniče svoj unos šećera na manje od 10% dnevnog unosa svih kalorija. Što bi značilo kako za osobe koje unose 2000 kalorija dnevno, to iznosi 50 grama šećera, ili oko 12,5 žličica. (5)

A možda je važno i znati kako smanjivanjem unosa prevelike količine šećera s vremenom dobro utječe na izgled i kvalitetu kože.

G. Foster koji je zdravstveni savjetnik, također je izdvojio svojih pet navika koje trebamo „nogirati“.

Pušenje

Postoji li nepotrebnija aktivnost u kojoj možete sudjelovati od pušenja? Jedna od najpametnijih i najzdravijih stvari koje možete učiti je da prestanete pušiti! Treba li vam zaista nabrajati zašto?

Primanje obroka kroz prozor vašeg automobila

Fast food, junk food, odnosno brzu hranu konzumira oko 35% stanovništva Americi redovno na dnevnoj bazi. Razmislite je li nužna konzumacija takvih obroka. Naime, prema istraživanjima čak preko 60% ranih smrti u Americi može se pripisati lošoj prehrani. A što je brza hrane nego vrhunac loše prehrane. Standardna američka dijeta očito nije baš najbolja. Pa tako prema Forksoverknives (6):

  • 63% kalorija dolazi iz rafinirane i prerađene hrane (npr. bezalkoholna pića, grickalice poput čipsa, zapakirani deserti itd.)
  • 25% kalorija dolazi iz hrane životinjskog podrijetla
  • 12% kalorija dolazi iz biljne hrane
  • ali nažalost, polovica tih tzv. biljnih kalorija (6%) dolazi iz pomfrita. To u konačnici znači kako samo 6% američkih kalorija dolazi zdravijih opcija, odnosno iz voća, povrća, cjelovitih žitarica, orašastih plodova i sjemenki koje mogu dobro utjecati na zdravlje.

Lijenost i daljinski upravljač

Prosječni osoba provede dosta više od 40 sati tjedno ispred malih ekrana. Prema CDC-u, samo 23% Amerikanaca ispunjava minimalne zdravstvene smjernice za tjedne tjelesne aktivnosti. (7) Kada sjedite i sami pred televizijom, ustanite, prošećite, izađite vani na svježi zrak. Uostalom, to je i ono što tijelo želi i treba!

Biti pustinjak

Mi kao ljudi smo osposobljeni za druženje, socijalizaciju i interakciju. Da, čak i ako ste priznati i jaki introvert. Naime, zdravstveni rizik, odnosno učinak od produljene izolacije jednak je pušenju 15 cigareta dnevno. To je prema istraživanju zaklade AARP. (8) To istraživanje je zaključilo kako su osobe s “lošim društvenim odnosima” imale čak 29 posto veći rizik od novo dijagnosticirane bolesti srca i čak 32 posto veći rizik od moždanog udara. To su ozbiljne brojke!

Odlazak u mirovinu

Ako vas zdravlje služi i ako imate ostale uvjete, onda svakako razmislite još jednom o odlasku u mirovinu. Naravno, za to se treba poklopiti dosta stvari… Ako ste ušli u redovnu mirovinu, vi ste prešli posla na neku vrstu godišnjeg odmora ili iz rada u dugačko slobodno vrijeme i time ste eliminirali posao bilo koje vrste, a ustvari nećete vjerovati međutim postoji povećana šansa da ćete zbog toga ranije umrijeti. Države, odnosno određena društva koje imaju najveću životnu dugovječnost (tzv „Blue zones“ ) nemaju mirovinu kao dio svog ukupnog životnog ciklusa. (9) Očito kako život bez svrhe, smisla ili strukture – što su neke od stvari koje posao pruža – može dovesti do besmislenog postojanja i ugrozit će vaš imunološki sustav i, posljedično, vaše zdravlje i dugovječnost. Dr. Martinez, neuropsiholog, koji je opsežno proučavao stogodišnjake diljem svijeta, piše u svojoj knjizi “The Mindbody Self”: “ljudi koji odlaze u mirovinu bez smislene svrhe žive u prosjeku šest godina nakon umirovljenja.” (10)

Ljudi su sposobni za kretanje, razmišljanje, stvaranje, angažiranje i učenje bez obzira na dob. Ulazak u mirovinu temeljenu na slobodnom vremenu bez pravog smisla i svrhe može nas udaljiti od nekih onih važnih aktivnosti koje produljuju život.

Želite li znati više tada provjerite koje su to tri jako loše navike koje ugrožavaju zdravlje i koje su najbolje stvari koje možete učiti za vaše zdravlje.


Ostavi komentar

Prije ostavljanja komentara pročitajte Pravila komentiranja i propise unutar čl. 94 Zakona o elektroničkim medijima.