Vara li vas sjećanje: što je to Mandela efekt i koji su primjeri?

Koliko vam se puta dogodilo da ste sto posto sigurni u neku uspomenu iz prošlosti?

U glavi vraćate film, sa sigurnošću se sjećate svakog detalja i nitko vas ne može uvjeriti u suprotno.

Točno znate u kojem se trenutku što dogodilo, tko je nosio plavu, a tko crvenu majicu i to s kakvim natpisima i od riječi do riječi ste zapamtili nečiju izjavu od toga dana.

Čak vam i ostali prijatelji to mogu potvrditi!

No što ako vam kažemo da se to zapravo nije dogodilo ili je vaš prijatelj toga dana nosio žutu majicu?

Što je zapravo Mandela efekt?

Mandela efekt fenomen je koji dolazi do izražaja kada je grupa ljudi uvjerena da se neka situacija dogodila, a zapravo se odvila drugačije ili nije uopće (1).

Svakome od nas teško je povjerovati da nas je vlastito sjećanje izdalo, pa pokušavamo izbjeći činjenicu da se možda pogrešno sjećamo nekog događaja.

Ipak, mi na to ne možemo utjecati i moramo to prihvatiti s obzirom da je sasvim normalna pojava koja pokazuje male nesavršenosti ljudskog uma.

Pročitajte nekoliko primjera u nastavku i razmislite jeste li i vi pali pod utjecaj ovog zanimljivog efekta.

Primjeri ,,lažnog sjećanja”

Ukoliko ste u djetinjstvu voljeli Pokemone, sigurno znate Pikachu-a.

Ovaj slatki žuti lik svima nam je dobro poznat po zanimljivom i simpatičnom izgledu, ali i prepoznatljivom repiću s crnim detaljem na vrhu.

No ima li Pikachu zapravo crni vrh na repu ili mu je rep cijeli žut?! Moramo vas razočarati, ali Pikachu nikada nije imao crnu boju na repu (2).

Rep mu je cijeli žute boje. Ako ne vjerujete, uvjerite se sami.

Društvena igra Monopoly bila je nezaobilazna točka na svakom druženju.

Zasigurno se već prisjećate izgleda kutije i motiva na njoj, svog onog novca i ostalih detalja koji su služili igri.

Sjećate li se kako je izgledao lik na kutiji?

Taj brkati djedica s vrećom punom novca uvijek je imao monokl, zar ne? Zapravo, ne. Nikada ga nije nosio. Sada zasigurno provjeravate nadajući se da smo napravili grešku, ali istina je (3).

Ovo je šokiralo velik broj ljudi koji su bili uvjereni da djedica nosi monokl u svakoj situaciji.

Kada vas iznenada napadne želja za slatkim, sigurno ne čitate pomno što piše na ambalaži čokoladice koju otvarate, ali ne možete reći da se ne sjećate imena svih popularnih čokoladica.

Za primjer ću izdvojiti Kit Kat. Što mislite, ima li ona na ambalaži crticu između ove dvije riječi? Vjerovali ili ne, nema i nikada nije niti imala (4)!

U što biste se kladili da svima dragi lik iz crtića, Mickey Mouse, nosi tregere?

Nažalost, izgubili biste opkladu jer ih ne nosi (5).

Fascinantno, zar ne?

Mnogo ga se ljudi prisjeća kao simpatičnog miša koji ima crvene hlačice s tregerima, ali realnost je nešto drugačija.

Kako je nastao?

,,Istraživačica paranormalnog”, kako se sama nazvala, Fiona Broome smatra se odgovornom za otkrivanje ovog fenomena (6).

Naime, Broome je 2010. godine na konferenciji upitala značajan broj ljudi sjećaju li se smrti Nelsona Mandele.

Tvrdila je kako se sjeća da je Mandela preminuo 1980-ih u zatvoru, dok su ljudi potvrdili da se i oni toga sjećaju.

Ispostavilo se da je bivši predsjednik Južne Afrike pušten na slobodu 1990. godine te je živio godinama nakon toga.

Naposljetku je preminuo 2013. zbog komplikacija uzrokovanih upalom pluća i to kod svoje kuće. Iako možda nije najvjerniji primjer ovog fenomena, prvi je o kojemu se u javnosti govorilo.

Upravo je zbog njega ovaj fenomen dobio ime Mandela efekt.

Kako ga objasniti?

Postoje dvije popularne teorije koje mogu objasniti ovaj fenomen.

Prva je usko povezana s psihologijom i vrlo je prihvatljiva. Postoji mišljenje da ljudski um nesvjesno kreira sjećanje ili jednostavno mijenja neke stare.

Smatra se kako je Mandela efekt uzrokovan jednostavnim trikovima koje naš um izvodi.

Ne brinite, ova je pojava potpuno normalna i događa se svima. Čak se ponekad povezuje i s deja vu-om i nenamjernim iskrivljivanjem sjećanja.

Razlog tome jest vjerojatno taj što naše pamćenje ne radi kao kamera (osim onih ljudi koji, primjerice, imaju fotografsko pamćenje) i subjektivni osjećaj utječe na kreiranje sjećanja.

Mi to možemo tek donekle kontrolirati, jer u to ulaze i naše emocije, osobno mišljenje, perspektiva iz koje promatramo situaciju i ostalo.

U drugu ruku, za neke ljude razlog pojave ovog efekta je sjećanje koje se nije dogodilo u ,,ovoj stvarnosti”.

Tako efekt predstavlja dokaz da multiverzum postoji i da se sastoji od paralelnih svemira, a ta kriva sjećanja nisu kriva, nego su samo iz nekog drugog svemira.

U koju ćete teoriju vjerovati ostavljamo vama na izbor, no dobro je znati da postoji više objašnjenja za ovako zanimljivu pojavu.

Je li Madela efekt normalna pojava?

Iako je na prvu poprilično jezivo pročitati neke od primjera Mandela efekta i shvatiti da zaista rade, ovu pojavu najbolje je promatrati samo kao zanimljivu i normalnu.

Naš um, koliko god bio pametno osmišljen i fascinantan, ne može biti savršen.

Uvijek će postojati neka odstupanja od savršenog i male greške, no baš to ga čini jedinstvenim. Stoga se nemojte uplašiti ukoliko vas ponekad sjećanje prevari ili se vaše mišljenje pokaže netočnim – u vaš um ulaze svi vaši strahovi, želje, stavovi, osjećaji i mišljenja.

Baš to kreira čitav um kao takav. Zar to nije fascinantno?