Temelj efikasnog poslovanja svih poduzeća pa i država je menadžment, odnosno vodstvo koje ima kvalitetno poznavanje različitih kulturnih osnova koje su potrebne u stvaranju i održavanju dobrih poslovnih i ekonomskih odnosa.
Bez poznavanja i poštovanja kulturnih vrijednosti nema kvalitetnih odnosa, a bez kvalitetnih odnosa nema ni kvalitetne ekonomije.
Zašto je poznavanje različitih kultura bitno za razumijevanje međunarodnih ekonomskih odnosa?
U međunarodnim ekonomskim odnosima bitna je poslovna agilnost odnosno sposobnost na promjene i pravovremene reakcije vodstva na običaje i kulturne vrijednosti koje su drugačije od vlastitih.
Kako bi se razumjeli međunarodni ekonomski odnosi valja znati kako poznavanje kulture pruža mogućnost komunikacije s pripadnicima različitih kultura u sustavu kulturno pluralnog svjetskog poslovanja, a to je jedna on najbitnijih karakteristika u odnosima. (Bedeković, 2011. str. 7).
Dakle, bez poznavanja kultura i vrijednosti teško može doći do kvalitetnih odnosa, a bez kvalitetnih odnosa ne može se poslovati.
U tom slučaju ne bi bilo robnih razmjena, turističkih putovanja, razvoja i širenja poduzeća, trgovine i sl.
Moguće negativne posljedice koje nepoznavanje strane kulture može imati na poslovanje
Kao negativnu posljedicu nepoznavanje kulture može usporiti ili čak zaustaviti internacionalizaciju, odnosno širenje poslovanja.
Naime, širenje poslovanja na svjetskim tržištima podrazumijeva uspostavljanje komunikacije i ekonomskih odnosa između poduzeća i zaposlenika koji različitih kultura, a radi stvaranja poslovne suradnje.
Kada se poduzeća ne mogu širiti, to znači da ekonomije neće rasti i države će biti siromašne.
Još jedna negativna posljedica mogla bi biti nemogućnost zapošljavanja zaposlenika različitih kultura. A to u praksi znači i lošije ekonomske odnose s ostalim poduzećima.
Ako poduzeće i menadžment ne poznaju različite kulture onda unutar samog poduzeća neće moći imati zaposlenika različitih kultura i običaja.
To pak znači manjak zaposlenika, manjak kvalitetnog i stručnog kadra za pojedina svjetska tržišta, ali i općenito. Zbog ove dvije negativne posljedice poduzeće ne može biti konkurentno i opstati na međunarodnom ekonomskom tržištu.
Klasifikacija nacionalne kulture u svijetu
Prema Hofstedeu nacionalna kultura je kao kolektivno unaprijed isprogramirani um.
U nacionalnu kulturu spadaju određeni društveni obrasci u ponašanju unutar obitelji, radnog okruženja ili javnim mjestima ili na način kako se kreiraju ideje o drugim zemljama i kulturama. (Sveučilište J.J. Strossmayera, 2016. str. 7.)
Također, Hofstede je došao do sljedećih kulturnih dimenzija, tzv. 6-D model nacionalnih dimenzija:
Unutar poslovnog okruženja kulturu možemo promatrati i kroz organizacijsku kulturu. U novija vremena moderna društva cijene kulturu, njene vrijednosti i razlike.
Možemo zaključiti kako poznavanje kulture postaje sve važniji čimbenik u poslovanju i uspješnosti.
Poglavito kada se radi o međunarodnom okruženju koje je oblikovano kulturnim razlikama.
Neki smatraju kako se najveće kulturne razlike vide između zemalja koje su geografski najudaljenije jedna od druge. (Hercigonja, 2017. str.174)
Zašto je klasifikacija važna za međunarodno poslovanje?
Kao primjer možemo uzeti mogućnost pregovaranja, odnosno aktivne interakcije koja nije uspješna i kvalitetna ako ne postoji međusobno poštovanje kultura i kulturnih različitosti.
Dakle, dođemo li u Njemačku (koja spada u Europu u visokorazvijene Germanske zemlje, s povišenim individualizmom i manjom distancom moći, (Bobek, str.13 – 18)) na poslovne pregovore moramo znati kako se treba obraćati ostalim sudionicima, koja je primjereno vrijeme i mjesto za sastanak, kako pravilno komunicirati, a poštovajući njihove kulturološke vrijednosti kao pojedinca i kao nacije.
Izvori i Literatura
Bedeković, Vesna 2011.: Kultura društva kao osnova oblikovanja organizacijske kulture u kontekstu suvremenih menadžerskih procesa, str. 7 Virovitica
Bobek, Vito, 2020.: Međunarodni ekonomski odnosi i kulturne razlike, Maribor
Hercigonja, Zoran 2017.: Utjecaj kulture na međunarodno poslovanje, str.174
Sveučilište J.J. Strossmayera, 2016.: Nacionalna kultura i njezine dimenzije, str. 7, Osijek
Ostavite feedback: Je li vam ovaj sadržaj bio koristan?
