Evo kolika je mirovina za 15 godina staža (koji su uvjeti i kako se može izračunati)

novčanica eura

Svaka osoba u Republici Hrvatskoj podložna je jedinstvenim odrednicama zakonodavnih okvira koji se referiraju na radni vijek pojedinca.

Svi mi na kraju radnog vijeka zahvaćeni smo posebnim mirovinskim politikama te smo obavezni djelovati u skladu s njima.

Ponekad je teško snaći se u svemu ovome, a gomila podataka može prouzročiti neželjene probleme u tumačenju istih.

Nešto više o mogućim problemima i potrebnim uvjetima pri ostvarivanju mirovine razjasnit ćemo u nastavku.

Što je mirovina?

Kao što je svima nama već unaprijed poznato mirovina se kao takva dodjeljuje prema relevantnom zakonu o mirovinskom osiguranju.

Svakom radniku stoga se na temelju godina staža i visine plaće dodjeljuje novčani iznos kao kompenzacija za ostvarene uvjete.

Takav se iznos korisniku isplaćuje putem primanja sredstava iz mirovinskog osiguranja i direktan je rezultat rizika starosti, smanjene radne sposobnosti i tjelesnog oštećenja.

Prema tome moguće je klasificirati mirovinu u nekoliko vrsta, a to su redom: starosna, prijevremena starosna, invalidska, prijevremena invalidska te obiteljska.

U ovom slučaju za nas je najbitnija starosna mirovina te njene odrednice i uvjeti.

Prema sustavu I. Stupa mirovinskog osiguranja pravo na ovaj tip mirovine ostvaruje se po različitim kriterijima za muškarce i žene. Tako muškarci moraju navršiti 65 godina života, dok je dobni kriteriji za žene nešto niži te iznosi 63 godine.

Zajednička odrednica oboma skupinama jest ta da i muškarci i žene moraju imati 15 godina staža kako bi u ovom slučaju u  potpunosti ostvarili pravo na starosnu mirovinu.

Uz to valja napomenuti kako se cjelokupni proces ostvarivanja prava na starosnu mirovine pokreće pri nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje gdje individualni podnositelj zahtjeva trajno prebiva ili je privremeno prijavio boravak.

Prilikom podnošenja zahtjeva za priznavanjem prava na mirovinu korisnik je dužan najranije mjeseca dana prije ispunjenja uvjeta pravovremeno započeti spomenuti proces.

Kako se određuje?

Prethodno spomenuta starosna mirovina specifično je izražena kao umnožak osobnih vrijednosnih bodova sa mirovinskim faktorom i naposljetku aktualnom vrijednošću mirovine.

Prva stavka ove „jednadžbe” točnije vrijednosni bodovi direktno proizlaze iz vrijednosti svih plaća osigurane osobe ostvarenih tijekom radnog vijeka.

Mirovinski faktor obuhvaća opseg osobnih bodova pri izračunu te za starosnu mirovinu iznosi 1,0, a aktualna vrijednost mirovine predstavljena je u relevantnim zakonodavnim okvirima te je kao takva utvrđena prema svoti mirovine za jedan osobni bod.

Utvrđuje se prema promjeni potrošačkog indeksa cijena na temelju dva polugodišnja razdoblja kalendarske godine. U sastavnu svotu mirovine prosječnom korisniku se također uračunava i dodatak na mirovinu (1).

Svaki korisnik dakle ima pravo na dodanu novčanu svotu utvrđenu prema Zakonu o dodatku na mirovine koji izričito propisuje dodatak na „mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i određuje se na mirovine ostvarene u razdoblju od 1999. do 2010. godine u rasponu od 4% do 27%, a od 1. siječnja 2010. u iznosu od 27%.”

Najniža vs najviša mirovina

Nakon preciznog izračuna valja se također osvrnuti i na kvantifikaciju mirovinskih iznosa.

Ako je stečeno pravo na mirovinu ostvareno samo iz prvog stupa čiji je iznos manji od iznosa najniže mirovine, tada se ona obračunava prema iznosu najniže mirovine.

Zakon o mirovinskom osiguranju u tom slučaju nalaže određivanje iste u visini 100% iznosa aktualne vrijednosti uz primjenu polaznog faktora i mirovinskog faktora.

Prema odluci Zavoda za mirovinsko osiguranje vrijednost najniže mirovine za godinu mirovinskog staža trenutno iznosi 77,65 kuna.

To bi značilo kako bi mirovina za 15 godina staža iznosila 1.164,75 KN, odnosno 154,59 EUR prema fiksnom tečaju konverzije.

Kada objektivno sagledamo dane činjenice jasno je kako je u konačnici ovo zaista mali iznos, a velika većina umirovljenika spada upravo u ovu kategoriju sa tih minimalnih 15 godina staža.

Samim time jasno je kako ova, iako minimalna novčana sredstva, mnogima život znače bez obzira na to kako su u globalu zaista neznatna.

Ohrabrujuća činjenica svakako je polagani rast najniže mirovine, no i to jedva neke građane dijeli od ruba siromaštva.

Za razliku od toga, najviša mirovina se najčešće određuje za 40 godina staža gdje se isti iskazuje u obliku umnoška sa 3,8 vrijednosnih bodova.

Ukoliko ta dobivena svota prelazi zakonski propisanu granicu tada se ona određuje prema iznosu najviše mirovine. U ovom slučaju korisnici mirovine su najčešće hrvatski branitelji te bivši saborski zastupnici koji su obnašali državničku dužnost.

Iz toga je ipak vidljivo kako postoji značajna razlika pri dodjeli novčanih sredstava te samog minimalnog i maksimalnog iznosa mirovine koji nekima omogućava mnogo više nego li ostalima.

Svakako provjerite naše članke o beneficiranom radnom stažu i kako možete zatražiti e-radnu knjižicu preko e-građana.

Isplata mirovine

Mirovine i sva pripadna primanja utvrđena su na bazi mjesečnog novčanog iznosa, a princip isplate funkcionira unatrag.

Dakle, za svaki protekli mjesec pojedini korisnik prima isplatu novčanih sredstava.

Ukoliko se ipak odlučite na punopravno zaposlenje ili pak poželite obavljati samostalnu djelatnost tada se odmah prekida isplaćivanje mirovinskih sredstava te se iznova uspostavlja osiguravateljski odnos, a nakon izvjesnog vremenskog perioda moguće je ponovno zatražiti određivanje mirovine.

Važno je istaknuti kako i ovdje postoje izuzeci, a to su redom korisnici (2):

  • “starosne mirovine uz rad do polovice punog radnog vremena,
  • mirovine prema posebnim propisima uz rad do polovice punog radnog vremena, odnosno s punim radnim vremenom,
  • starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika uz rad do polovice punog radnog vremena,
  • prijevremene starosne mirovine uz rad do polovice punog radnog vremena,
  • invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad (po prijašnjim propisima),
  • invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti,
  • koji obavljaju sezonske poslove u poljoprivredi prema propisima o poticanju zapošljavanja i drugim propisima
  • koji ostvaruju drugi dohodak ili obavljaju drugu djelatnost
  • korisnici obiteljske mirovine koji se tijekom korištenja prava zaposle do polovice punog radnog vremena”

Kako to inače i biva u platnom prometu moguća je također pojava eventualnih problema i ostalih okolnosti koji najčešće ne idu na ruku korisnicima, a u tom slučaju sredstva se mogu isplatiti do 12 mjeseci unatrag (3).

Ako pak korisnik mirovine umre, tada nasljednici ili uzdržavatelji pristupaju Zavodu postupajući pri tome u skladu sa zakonskim propisima.

Zavod je također mjerodavan pri obustavi isplate sredstava ako se dogodi da se korisnik ne odazove na pozive ili pak ne obavijesti Zavod o eventualnim promjenama.

Vjerojatno će vas zanimati i:

I na kraju

Iz svega ovdje predstavljenog moguće je zaključiti kako je na neki način cjelokupni proces pristupanja mirovini zaista kompliciran.

Gomila podataka i birokratske zavrzlame zakonodavnih mjera ne olakšavaju, a za one u najnepovoljnijem položaju čak je i opstanak upitan.

Možemo se samo nadati kako će budućnost ipak donijeti bolje sutra za sve nas i olakšati nam pristup plodovima našeg rada.

autor teksta: Mateo Belir, mag.cult


Ostavi komentar

Prije ostavljanja komentara pročitajte Pravila komentiranja i propise unutar čl. 94 Zakona o elektroničkim medijima.