Može li umirovljenik otvoriti paušalni obrt?

Da, umirovljenik može otvoriti paušalni obrt u Hrvatskoj. Međutim, postoje neka pravila i ograničenja koja treba uzeti u obzir.

Umirovljenje je poseban period života kada pojedina osoba uspješno završava sa obavljanjem individualne radne djelatnosti te naposljetku odlazi na dugo očekivani i zasluženi odmor.

No, starost ne znači nužno i slabost pa tako postoje i oni umirovljenici koji i dalje žele sudjelovati u obavljanju neke djelatnosti koja im je od interesa.

Najčešće je to moguće putem otvaranja obrta, a samim time postavlja se pitanje kakve su to točno pretpostavke koje im takvo što uistinu omogućuju?

Što je obrt?

Kako bismo bolje razložili pojedinosti vezane za mogućnosti otvaranja obrta valja prvo identificirati samo značenje i funkcionalne pretpostavke koje se kriju iza ovoga pojma.

Obrt je stoga moguće definirati kao samostalno i trajno obavljanje raznovrsnih gospodarskih djelatnosti utvrđenih Zakonom o obrtu.

Uzevši to u obzir, fizičke osobe imaju za cilj postići određeni dohodak ili dobit ostvarivanjem proizvodnje ili prometom odnosno pružanjem usluga na širem tržištu.

Moguće je dakle obavljati raznovrsne poslove, ali oni naravno moraju po svim pretpostavkama biti unutar zakonskih okvira.

Iz same definicije obrta moguće je također i razlučiti tri posebne kategorije koje su svima na raspolaganju prilikom odabira željene djelatnosti.

Tako možemo razlikovati:

• slobodne obrte koji ne zahtijevaju posjedovanje stručnog ili majstorskog ispita,
• vezane obrte čije je otvaranje uvjetovano posjedovanjem stručnog ispita ili odgovarajuće spreme te
• povlaštene obrte koje eventualni obrtni može registrirati i otvoriti na temelju posebne povlastice izdane od strane ministarstva ili drugog nadležno tijela koje regulira zakonske propise

Kako bi osoba mogla obavljati željenu djelatnost, obrt se dakle mora „definirati”, upisati u Obrtni registar putem nadležnog tijela te podnijeti zahtjev za izdavanje obrtnice koja regulira obavljanje rada obrta u roku od godine dana nakon izdavanja obrtnice.

Paušalni obrt i zakonski okviri

Nakon samog definiranja općenitih odrednica obrta valja se također osvrnuti i na alternativnu mogućnost otvaranja paušalnog obrta.

Kao takav ovaj je obrt primarno namijenjen obrtnicima i poduzetnicima koji ostvaruju godišnje primitke od 39.816,84 eura (300.000 kuna).  

Samim time to rezultira znatno nižim poreznim opterećenjima i vođenjem puno jednostavnije administracije što bi zapravo bila i glavna razlikovna karakteristika kada uzmemo u obzir pojam klasičnog obrta kojeg smo ranije predstavili.

Važno je napomenuti kako se u ovom slučaju porezne osnovice u paušalnom obrtu utvrđuju prema iznosu godišnjih primitaka, a ne prema klasičnom načinu oporezivanja prema poslovnim rezultatima.

Ukoliko se baš vi odlučite za takav, sasvim jednostavniji način plaćanja poreza, potrebno je sukladno tome voditi knjigu prometa gdje bi se potom moglo identificirati izdane račune i podatke koje oni sadrže.

Osim knjige prometa zakonski okviri paušalnim obrtnicima diktiraju dodatne porezne akte odnosno:

• odluku o visini blagajničkog maksimuma koja obuhvaća samostalno definiranu dužnost paušalnog obrtnika da sav ostvareni višak iznad prethodno definirane novčane svote položi na račun obrta te
• interni akt o fiskalizaciji kojim se utvrđuje kako pojedini račun treba izgledati, točnije koje sve elemente mora sadržavati. 

Paušalni obrt i mogućnosti umirovljenika

Paušalno plaćanje poreza omogućeno je svima obrtnicima pa tako i umirovljenicima.

Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju umirovljenik je dužan prilikom obavljanja djelatnosti ponovno se osigurati i plaćati potrebne doprinose.

Umirovljenik koji u svom djelovanju obavlja drugu djelatnost kao što su  domaća radinost ili nekakvo drugo sporedno zanimanje i prema toj djelatnosti utvrđuje dohodak i porez na dohodak u paušalnom iznosu, ne obavezuje se na plaćanje bilo kakvih doprinosa uz jedinstveni uvjet da je zadržao status umirovljenika i tijekom razdoblja u kojem obavlja tu drugu djelatnost.

To bi za posljedicu imalo trenutačnu obustavu isplate mirovine tijekom obavljanja odabrane djelatnosti.

Preciznije govoreći, mirovinska sredstva umirovljenika bit će u slučaju istovremenog vođenja obrta stavljena u mirovanje.

Na prvi pogled ovo se čini iznimno nepovoljno te onemogućava umirovljenicima bavljenje svojevrsnim obrtom ili djelatnošću.

No, u ovom slučaju postoji i iznimka koja ih oslobađa ovog strogog pravila.

Dakle, umirovljeniku koji je u starosnoj mirovini, isplata mirovine neće biti obustavljena ukoliko se on zaposli do najviše pola radnog vremena, točnije četiri sata.

Ova iznimka od pravila stoga omogućava svima umirovljenicima, da pristupe otvaranju željenog obrta i otisnu se u obrtničke vode.

Domaća radinost i sporedno zanimanje

Opcije domaće radinosti ili sporednog zanimanja su od esencijalne važnosti za svakog umirovljenika jer im omogućava bavljenje raznovrsnih djelatnosti koje su klasificirane u ovog kategoriji kroz registrirani obrt uz ograničen iznos primitaka godišnje.

U ovom slučaju nema zapreke prilikom primanja mirovine jer ne podliježu plaćanju doprinosa.

Ukoliko se pojedini umirovljenik odluči baviti proizvodnjom proizvoda tada se to klasificira i registrira kao domaća radinost, a ako je u pitanju pružanje usluga potrebno je registrirati sporedno zanimanje.

Problem se jedino može pojaviti ukoliko umirovljenik zadrži obrt registriran na svoje ime što bi značilo probleme pri isplati mirovine.

U tom slučaju moguće je obrt prenijeti na drugu osobu ili se zaposliti na pola radnog vremena uz manji obim poslovanja kroz domaću radinosti.

Kako otvoriti domaću radinost ili sporedno zanimanje?

• Prvi korak koji morate poduzeti kako biste uspješno započeli sa procesom otvaranja domaće radinosti jest upis u evidenciju. Pri tome potrebno je sakupiti sve dokumente te ispuniti obrasce uključujući osobnu iskaznicu, dokaz o stručnoj spremi (original i presliku) te dokaz o posebnim zdravstvenim uvjetima ovisno o zakonskim propisima.
• Drugi korak jest otvaranje žiro računa u željenoj banci na fizičku osobu na koju glasi rješenje o obavljanju djelatnosti. 
• Potom slijedi prijava u registar poreznih obveznika (RPO) te odabir paušalnog načina oporezivanja dohotka.
• Završni korak ovog procesa ogleda se u prijavi u sustav mirovinskog i zdravstvenog i to za osobe koje nisu prijavljene u sustav temeljem ugovora u radu.

Ukoliko pak jesu tada se doprinosi plaćaju temeljem ostvarenog prometa te rješenje za plaćanje istih izdaje Porezna uprava.

Umirovljenici i budućnost

Sve u svemu, jasno je kako je cijeli proces umirovljena zaista veliki korak u životu svakog umirovljenika.

Neki umirovljenici svoju pak energiju usmjeravaju u daljnje poslove poput obrta i domaće radinosti.

Iako na prvu ruku to zvuči komplicirano, umirovljenicima je ipak moguće sudjelovati i dalje na tržištu rada uz zadržavanje teško stečene mirovine pri tome ostvarujući dodatnu zaradu novčanih sredstava uz mala davanja državi.

U svakom slučaju dodatan novac je uvijek dobrodošao pogotovo danas kada su mirovine male, a cijene proizvoda sve veće.

• Koji su uvjeti za prijevremenu mirovinu
• Kolika je mirovina za 15 godina staža
• Beneficirani radni staž
• 10 efikasnih načina za uštedu novca na hrani