Istražili smo: koji su najbrži vlakovi na svijetu i njihove brzine

U današnje vrijeme svijet je zaista obogaćen raznovrsnim načinima prijevoza koji omogućavaju nesmetano putovanje kamo god netko pošao.

Bilo tko od nas može uživati u blagodatima javnog prijevoza te doći na svoje željeno odredište neovisno o tome radi li se o avionu, automobilu ili pak vlaku.

Iako su danas avioni pored automobila zasigurno najzastupljeniji način prijevoza putnika, svijet se sve više okreće alternativnim i energetski učinkovitijim načinima prijevoza koji osiguravaju daleko povoljniji utjecaj na okoliš i redukciju emisije štetnih plinova u atmosferu.

Kao iznimno brz i siguran način prijevoza putnika u prvi se plan prometnuo ekološki prihvatljiviji transport vlakom.

Najbrži vlak na svijetu trenutačno je šangajski maglev vlak čija brzina iznosi impresivnih 460 km/h.

Pogled u prošlost

Da bismo shvatili važnost blagodati ovdašnjih željezničko tehnoloških ostvarenja, valja se ipak retrospektivno osvrnuti unatrag.

Primitivne tragove onoga što bismo danas zvali tračnicama možemo naći čak u 16. stoljeću u Njemačkoj. Ondje su postojale svojevrsne „tračnice” koje su svojom funkcijom neodoljivo podsjećaju na početak motoriziranog transporta putnika.

Iako su tadašnji konji prevozili putnike i danas je konjska snaga relevantan faktor u našoj svakodnevici.

Dolaskom parnih strojeva u 18. stoljeću dogodila se prava revolucija u učinkovitosti svakodnevnog putovanja i obavljanju rada (1).

Produktivnost se značajno povećava, a efikasnost ovog način prijevoza nadilazi do tada uvriježen transport kolima koje su vukli već spomenuti konji.

Iako je inovativna tehnologija istisnula ove marljive životinje njihova se vrijednost i danas očituje u kvantifikaciji snage motora sadržanog u izrazu „konjska snaga”.

Industrijska revolucija opravdala je svoje ime na više načina, no činjenica jest kako nam je u nasljeđe ostavila i gomilu ekoloških problema prouzrokovanih sagorijevanjem ogromnih količina ugljena te kasnije ostalih fosilnih goriva.

Rano 20. stoljeće označilo je još jednu nepobitnu prekretnicu u prometovanju osiguranu polaganim uvođenjem automobila i aviona (2).

Parne lokomotive polako bivaju istisnute iz šire uporabe, a do 1980. godine zamijenjene su onima koje pogoni dizel te naposljetku električna struja.

Put u budućnost

Stare su tehnologije dale sasvim čvrste temelje na kojima su stasale nadasve inovativne i do sada neviđene tehnologije.

Tako je osvit nove tehnologije i aerodinamičnog dizajna vlaka u obliku metka svoje korijene našao u Japanu; zemlji dalekog Istoka.

Ovaj aerodinamični dizajn savršeno je pasao britanskoj modernoj tehnologiji magnetske levitacije ili skraćeno maglev i samim time osigurao je još jednu revoluciju po pitanju prometovanja željeznicama.

Ono što je iznimno bitno istaknuti jest činjenica kako je maglev tehnologija trenutno ekološki najprihvatljivija verzija prometovanja željeznicom (3).

Što baš nju čini tako jedinstvenom?

Odgovor na to pitanje nalazi se upravo u samom načinu funkcioniranja ovakvog tipa vlaka koji je ponekim dijelovima svijeta istisnuo stare vlakove sa kotačima koji su podložni golemoj količini trenja.

S druge strane, maglev vlakovi koriste iznimno snažne elektromagnete te na neki način „lebde” na tračnicama reducirajući pri tome trenje do nepostojeće količine.

Zamjenom spomenutih čeličnih kotača osigurava se i redukcija popratne buke te vibracija koji također imaju golemi utjecaj na okoliš.

Neposredna korist ove tehnologije ogleda se i u zamjeni fosilnih goriva međudjelovanjem magnetskih sila i naelektriziranih zavojnica koji tako stvaraju čistu energiju i slijede osnove principe elektromagnetnog pogona.

Ono što je u ovom slučaju jedina  obeshrabrujuća činjenica jest potreba za izgradnjom sasvim nove infrastrukture koja bi podržavala putovanje ovakvim tipovima vlakova s obzirom da je adaptacija postojećeg sustava željeznica nemoguća.

Nešto više o vrsnim primjercima ovih vlakova predstavit ćemo u nastavku.

Inovacije sadašnjosti

Nakon što smo predstavili idejne koncepte prošlosti i obrazložili inovativne ideje koje su nam osigurale ubrzani put u budućnost, red je također i predstaviti neke od vlakova koje trenutno krasi titula najbržih na svijetu (4).

Kako bismo upoznali najbolji i najbrži vlak morali bismo otputovati u Kinu.

Maglev tehnologija ovdašnje države povezuje aerodrom Pudong i prometni put Longyang.

Maksimalna šangajskog maglev vlaka iznosi 460 km/h te time omogućava iznimno brzo putovanje svim korisnicima.

Sljedeći na listi najboljih svakako je kineski vlak CR400 popularno znan kao „Fuxing”.

Komercijalna brzina ovakvog tipa vlaka ipak je nešto ograničenija od šangajskog sunarodnjaka te iznosi zapanjujućih 350 km/h. Daljnji testovi su utvrdili gornji limit brzine od 420 km/h no isključivo u kontroliranim uvjetima

Željeznički promet u Europi svakako ne bi bio takav kakav jest da ondje ne postoji svjetski poznati njemački brend vlakova ICE3 odnosno InterCity Express.

Svojim prometnim podvizima i elegantnim bijelim dizajnom krase prometnicu dugu 180 kilometara na relaciji Köln-Frankfurt, a njome prometuje zapanjujućom brzinom od čak 330 km/h.

Ovaj popis ne bi bio potpun bez spomenutog JR East E5 vlaka koji dolazi iz Japana.

E5 vlakovi prometuju brzinom od 320 km/h, a krasi ih također mnoštvo indukcijskih motora, lagana šasija i jedinstveni dizajn koji mu omogućava lakše svladavanje probijanja zvučnog zida prilikom ulaska u tunele.

Možda vam je interesantno i ovo:

Mjerenje brzine interneta

Koja je najbrža životinja na svijetu

Nešto za kraj

Nakon svega rečenog moguće je steći širu sliku o značaju prometnog napretka i višestrukih koristi prometovanja vlakovima i željeznicom.

Evolucijom tehnologije otišli smo dalje nego ikad prije i dobili iznimno brze vlakove.

Nitko ne zna što nam budućnost nosi, ali jasno je da će poput svih onih brzih vlakova i ona brzo stići.

autor teksta: Mateo Belir, mag.cult