Početna Izbor urednika Pravo radnika na dostojanstvo
Izbor urednikaPosao

Pravo radnika na dostojanstvo

Podijeli
Pravo radnika na dostojanstvo
Podijeli

Cilj ovog članka je kratak osvrt na jedno od temeljnih prava zaposlenika, a to je pravo na dostojanstvo.

Također, u razradi i objašnjenju unutar članka pokušat ćemo pronaći sve relevantne odredbe i članke važećeg Zakona o radu i Europske socijalne povelje, te ih usporediti.

Kroz usporedbu vidjet ćemo koje su sličnosti, kako se to u praksi primjenjuje i na koji način se prava mogu unaprijediti tj. smanjiti i prevenirati mogućnost uznemiravanja ili diskriminacije.

Što je pravo zaposlenika na dostojanstvo?

Središnji državni portal Vlade Republike Hrvatske [1], navodi kako u zaštitu dostojanstva zaposlenika spada prijava bilo kakve vrste uznemiravanja na radnom mjestu.

Članak 134. stavak 1. Zakona o radu [2] ( u daljnjem tekstu ZOR), navodi; “Postupak i mjere zaštite dostojanstva radnika od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja uređuju se posebnim zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu.”

Isto tako ZOR izričito zabranjuje diskriminaciju zaposlenika i obvezuje poslodavca na zaštitu dostojanstva zaposlenika. (ZOR, članak 7. stavak 4. i 5.)

Uz ZOR, sve bitne odredbe za zaštitu dostojanstva zaposlenika sadržane su još u (Pravo i porezi – 2017 [3].);

  • Zakonu o suzbijanju diskriminacije
  • Zakonu o ravnopravnosti spolova
  • Zakonu o parničnom postupku

Dakle, iz navedenog proizlazi kako bi bila dobra poslovna praksa da poslodavci u internom Pravilniku “povežu” sve zakone (jer npr. pojam i primjeri diskriminacije i uznemiravanja se jasnije definiraju Zakonom o suzbijanju diskriminacije), odnosno da imaju u svom Pravilniku jasno i nedvojbeno definirano što se sve smatra povredom dostojanstva zaposlenika te na koji način se zaposlenik može zaštititi.

Usporedba Zakona o radu i Europske socijalne povelje

ZOR u članku 7. jasno i izričito zabranjuje svaku vrstu diskriminacije. U istom članku obvezuje poslodavca na zaštitu dostojanstva zaposlenika. (ZOR, članak 7. stavak 4. i 5.)

U članku 134. ZOR-a navode se rokovi i mjere za zaštitu od uznemiravanja i/ili spolnog uznemiravanja, no Zakon ne navodi na što se točno odnosi uznemiravanje. To je prvenstveno opisano u Zakonu o suzbijanju diskriminacije. (članak 3. spomenutog zakona [4])

Europska socijalna povelja [5] (u nastavku ESP) je temeljni dokument Vijeća Europe koji regulira osnovna ljudska prava.

Republika Hrvatska je jedna od 47 zemalja potpisnica ESP [6]. Također, Sabor Republike Hrvatske je krajem 2002. godine donio Zakon o potvrđivanju ESP [7].

U tom Zakonu je navedeno kako se radi o potvrđivanju ESP dopunjene 1995. godine. No, u toj povelji nisu navedeni zasebni članci koji se odnose na zaštitu dostojanstva zaposlenika, nego samo komentar u preambuli gdje se navodi da se prava moraju osigurati bez diskriminacije. (Zakon o potvrđivanju ESP, preamble)

U Strasbourgu je 1996. godine usvojena nova ESP [8] u kojoj su prava proširena na ukupno 31.

U toj inačici ESP, između ostaloga, dodano je pravo na dostojanstvo rada (članak 26. stavak 1. i 2.), a gdje se stranke obvezuju da će;

1) promicati senzibilitet, informiranje i prevenciju spolnog uznemiravanja i poduzimati sve moguće mjere u svrhu zaštite radnika

2) činiti isto i u slučajevima nedopuštenih, neprijateljskih ili agresivnih radnji

Isto tako se traži pravo na jednakost kroz sprječavanje spolne diskriminacije i utjecaja na zapošljavanje, iznosu primanja, napredovanju i sl. (članak 20.)

U opširnoj analizi obavljenoj na esavjetovanja.gov.hr, te u prijedlogu zakona o potvrđivanju europske socijalne povelje [9], pojašnjeno je kako je Hrvatska potpisala dopunjenu inačicu ESP još 2009. godine, no međutim do danas ju nije ratificirala.

I ovo je zanimljivo:

Zaključak

Iz svih navedenih informacija jasno je kako se kroz ZOR i ESP pokušava ista stvar, a to je; zaštita dostojanstva zaposlenika kroz zabranu uznemiravanja i diskriminacije, te poticaj na poduzimanje učinkovitih mjera suzbijanja od strane poslodavca.

Čitajući i proučavajući navedene zakone, forume i portale te neke sudske presude na tu temu, čini se kako su velike mogućnosti da nisu svi zaposlenici svjesni, odnosno upoznati što sve spada u uznemiravanje i diskriminaciju, te koja su njihova prava, ali i obveze.

Također, neke stvari su prepuštene na izbor poslodavcima u smislu dobre poslovne prakse.

Npr. upućivanje zaposlenika u njihova prava i obveze u pogledu svih vrsta uznemiravanja i diskriminacija.

Možda bi bilo dobro uvesti u ZOR obvezni postupak edukacije o zaštiti dostojanstva, a koji bi zaposlenici trebali proći nakon zapošljavanja.

Pohvalno je što sve više poslodavaca prepoznaje potrebu prevencije povrede dostojanstva kroz upoznavanja i edukacije svojih zaposlenika o pravu i zaštiti dostojanstva.

Za dobar primjer možemo navesti grad Zagreb koji ima javno dostupan priručnik [10] na čak 60 stranica.


Izvori i literatura:

Podijeli

1 Komentar

Odgovori

Prije komentiranja pročitajte Pravila komentiranja i propise unutar čl. 94 Zakona o elektroničkim medijima.

Slični članci

Može li se uplatiti novac na zaštićeni račun?

Prema važećim zakonskim propisima, uplata novca na zaštićeni račun može se izvršiti,...

Kako napraviti plan štednje?

Da biste napravili zaista efektivan plan štednje, prvo je potrebno odrediti jasne...

Kako provjeriti radni staž preko interneta?

U Hrvatskoj možete provjeriti svoj radni staž online putem službenih digitalnih servisa....

Znate li kako se računaju dani bolovanja u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj, dani bolovanja i njihovo obračunavanje regulirani su Zakonom o zdravstvenom...