Najveći broj radnika godišnji odmor koristi u ljetnom razdoblju.
S obzirom na visoke cijene ljetovanja, taj dugo iščekivani odmor može poprilično skupo koštati svakog radnika, naročito one s obiteljima.
Kako bi se podmirili određeni troškovi koji nastaju tijekom godišnjeg odmora, prema poreznim propisima poslodavci isplaćuju neoporezivu naknadu, odnosno regres.
Jasno je čemu regres služi, no znate li tko ga sve može dobiti i kada te kako se on obračunava i u konačnici isplaćuje?
Ključne informacije o regresu
- ✅ Regres je financijska naknada koju poslodavci isplaćuju zaposlenicima, obično jednom godišnje, kao dodatak na redovnu plaću.
- ✅ Primarni cilj regresa je pružanje dodatne financijske podrške zaposlenicima, često za vrijeme godišnjih odmora ili posebnih prigoda.
- ✅ Isplata regresa je regulirana zakonima koji određuju minimalne iznose i uvjete pod kojima se regres mora isplatiti.
- ✅ Regres može biti oporeziv ili neoporeziv do određenog iznosa, ovisno o nacionalnim poreznim zakonima i propisima.
- ✅ Regres može pozitivno utjecati na motivaciju i zadovoljstvo zaposlenika, te se često koristi kao alat za zadržavanje i privlačenje kvalitetnih radnika.
Što je zapravo regres?
Regres predstavlja materijalno pravo radnika, a može se ostvariti na temelju važećih akata (ugovor o radu, pravilnik o radu, kolektivni ugovor) koji uređuju pravo radnika (1).
Ukoliko navedeno pravo nije nigdje propisano, utoliko radnici to pravo mogu ostvariti na temelju volje poslodavca za isplatom regresa.
Dakle, isplata regresa, ako nije propisana, je čista dobra volja poslodavca te on u većini slučajeva samostalno određuje hoće li isplatiti regres, koliko će regres iznositi i hoće li svim radnicima isplatiti isti iznos.
Ako je, u drugom slučaju, pravo radnika na isplatu regresa utvrđeno ugovorom o radu ili nekim drugim važećim aktom, onda ga se poslodavac obavezno mora i pridržavati.
Kao što smo prethodno već objasnili, svrha samog regresa je podmirivanje troškova odmora koji radnicima nastaju kao povećani troškovi odmora ili putovanja, a sve za vrijeme korištenja godišnjeg odmora.
Znate li razliku između naknade plaća za vrijeme godišnjeg odmora i regresa?
Ipak, bez obzira na ove činjenice, ipak postoji razlika između naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i regresa.
Razlika je u tome što je naknada plaće uređena Zakonom o radu, dok regres nije zakonski uređen, nego može biti definiran jednim od autonomnih akata poslodavca (kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili sam ugovor o radu) ili odlukom (dobrom voljom) poslodavca, kao što smo već spomenuli ranije u tekstu.
Isplata regresa može biti oporeziva i neoporeziva
Poreznim propisima određuje se može li se i do koje se svote može isplatiti regres bez obveze obračuna i plaćanja poreza.
Prema Pravilniku o porezu na dohodak, isplata regresa može biti oporeziva i neoporeziva (2). Isto tako, prema Pravilniku se radniku godišnje neoporezivo može isplatiti iznos od 663,62 eura (5.000 kuna) (2). U taj iznos uključeni su regres, božićnica i ostale prigodne nagrade za radnika.
U slučaju da godišnji iznos isplata i nagrada radniku premašuje taj iznos, on se oporezuje kao plaća.
Neoporeziva isplata regresa
Prema istom tom Pravilniku o porezu na dohodak, regres se može isplatiti neoporezivo samo ako su zadovoljeni sljedeći uvjeti (2):
- poslodavac isplaćuje regres fizičkoj osobi – zaposleniku s kojim ima zasnovan radni odnos temeljem ugovora o radu
- isplaćena svota ne prelazi svotu od 398,41 eura (3.000,00 kuna) godišnje, pod uvjetom da zaposlenik tijekom istog poreznog razdoblja, odnosno godine, od istog ili drugih isplatitelja nije primio niti jednu drugu prigodnu nagradu (božićnicu, uskrsnicu i drugo) koja bi prelazila navedenu svotu
Poslodavci moraju voditi računa o tome da sve neoporezive isplate priznaju na temelju vjerodostojnih isprava (rješenja, računa, obračuna, odluka i slično).
Prigodne nagrade poslodavci mogu isplatiti neoporezivo u novcu ili naravi. Neoporezivoj isplati regresa u naravi može se pridodati i mogućnost davanja dara u naravi u vrijednosti do 79,68 eura (600,00 kuna) godišnje.
Za neoporezivu isplatu poslodavac je obvezan ispostaviti Izvješće o primicima porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja – JOPPD obrazac, najkasnije do 15. u mjesecu za isplate koje su napravljene u prethodnom mjesecu (3).
Oporeziva isplata regresa
Ako je poslodavac tijekom poreznog razdoblja (jedne godine) isplatio neke od prigodnih nagrada (božićnica, uskrsnica i tome slično), potrebno je utvrditi koji je to iznos, točnije je li do svote od 398,41 eura (3.000,00 kuna) ostalo još prostora za isplatu neoporezive svote.
U slučaju da poslodavac radniku isplaćuje regres u svoti iznad propisane neoporezive svote, razlika između propisane svote i isplaćene svote smatra se dohotkom od nesamostalnog rada, odnosno plaćom.
Isplata oporezive svote regresa se u praksi može napraviti na nekoliko načina:
- da se oporeziva svota regresa u određenom mjesecu isplaćuje prije plaće
- da se u određenom mjesecu istovremeno isplaćuje plaća i oporezivi dio regresa
- da je plaća u mjesecu isplaćena prije oporezivog regresa
Također, za oporezive isplate poslodavci trebaju Poreznoj upravi dostaviti JOPPD obrazac. Na koji način će biti iskazani podaci na JOPPD obrascu ovisi i način na koji će napraviti obračun oporezivog primitka.
Obračun poreza na dohodak u mjesecu treba biti kumulativan, a to znači da poslodavci pri obračunu poreza na dohodak moraju voditi računa o poreznim razredima i o jednom osobnom odbitku koji se može koristiti za jedan mjesec.
Kada poslodavac isplaćuje regres?
Dobro je znati da poslodavac regres može isplatiti u bilo kojem dijelu godine, čak i onim zaposlenicima koji rade kod poslodavca manje od godinu dana.
Ipak, poslodavac ne mora isplatiti regres zaposlenicima koji su na bolovanju, porodiljnom ili roditeljskom dopustu zato što ti zaposlenici koriste prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja i samim time ne koriste godišnji odmor u tom razdoblju, ali ih se zato može nagraditi poticajnom božićnicom ili uskrsnicom.
Vrijeme isplate regresa uređeno je izvorom radnog prava koji primjenjuje poslodavac.
Recimo, regres se može isplatiti najkasnije do dana početka godišnjeg odmora ili s plaćom za mjesec u kojem se koristi godišnji odmor, ali ne prije 30. lipnja 2023. ili najkasnije do kraja lipnja 2023., točnije za one koji nisu bili na poslu najkasnije 7 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora.
Kakva očekivanja u vezi isplate regresa imaju Hrvati?
Prema istraživanju portala MojPosao, u kojem je sudjelovalo više od 4.000 ispitanika, da se zaključiti da zaposlenici u Hrvatskoj na raspolaganju imaju 24,7 dana godišnjeg odmora u prosjeku (4).
Najviše dana godišnjeg odmora imaju zaposlenici u državnim i javnim službama, s prosjekom od 28,3 dana.
Iza njih slijede zaposlenici u državnim tvrtkama sa 27,8 dana, a najmanje dana godišnjeg odmora imaju zaposlenici u privatnim tvrtkama koje su većinom u domaćem vlasništvu, sa 23,5 dana odmora.
U 2020. godini isplatu regresa je očekivalo 24% ispitanika, a u 2021. godini ta brojka je iznosila 39%. U 2022. godini 49% zaposlenika je očekivalo isplatu regresa, a u 2023. godini čak 52% ispitanika očekivalo je regres. Prosječna cifra koju su zaposlenici očekivali ove godine iznosi 302 eura.
Ostvaruje li pravo na regres radnik koji nije cijelu godinu zaposlen kod poslodavca?
Regres se neoporezivo može dodijeliti određenom zaposleniku, neovisno o tome u kojem dijelu godine je s poslodavcem započeo radni odnos, a ovisno o tome koristi li godišnji odmor kod poslodavca koji ga isplaćuje.
Osim toga, poslodavci bi morali voditi računa o tome da prigodnu nagradu regresa ne mogu isplatiti radnicima na porodiljnom, roditeljskom dopustu ili bolovanju zato što radnici koriste prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja te ne koriste godišnji odmor u navedenom razdoblju isplate.
Ipak, nema zapreke da poslodavac isplati radnicima na porodiljinom, roditeljskom dopustu ili bolovanju uskrsnicu ili božićnicu.
Ostvaruje li pravo na regres radnik koji istovremeno radi kod više poslodavaca?
U slučaju da poslodavac isplaćuje regres radniku koji:
- istovremeno radi kod dva ili više poslodavaca u poreznom razdoblju (jednoj godini), u kojoj se regres isplaćuje
- i/ili je tijekom godine imao zasnovan radni odnos kod dva ili više poslodavca, ali ne istodobno
Isti taj radnik je obvezan prije isplate regresa poslodavcu pisano izjaviti je li kod drugog i/ili bivšeg poslodavca ostvario isplatu primitaka za to porezno razdoblje, u kojem iznosu i je li po toj osnovi obračunan i uplaćen predujam poreza na dohodak.
Osim pisane izjave radnika, poslodavac neoporezivost isplate može provjeriti i putem sustava ePorezna (5).
Ako su primici već djelomično isplaćeni za isto razdoblje, tada se neoporezivo može isplatiti samo razlika do 398,41 eura (3.000,00 kuna).
Što smo sve naučili o regresu?
Ne zaboravite – iskrenost je važna.
Ukoliko ste radili kod dva ili više poslodavaca, ne zaboravite im pisanim putem dostaviti izjavu o primitku regresa ili izjavu kako niste primili regres od tadašnjeg poslodavca.
Želimo vam sreću u daljnjem radu!
Najčešća pitanja korisnika
Što je regres?
Regres predstavlja materijalno pravo radnika, a može se ostvariti na temelju važećih akata (ugovor o radu, pravilnik o radu, kolektivni ugovor) koji uređuju pravo radnika.
Koja je razlika između naknade plaća za vrijeme godišnjeg odmora i regresa?
Razlika je u tome što je naknada plaće uređena Zakonom o radu, dok regres nije zakonski uređen, nego može biti definiran jednim od autonomnih akata poslodavca (kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili sam ugovor o radu) ili odlukom poslodavca.
Kada poslodavac isplaćuje regres?
Dobro je znati da poslodavac regres može isplatiti u bilo kojem dijelu godine, čak i onim zaposlenicima koji rade kod poslodavca manje od godinu dana.
Ostvaruje li pravo na regres radnik koji nije cijelu godinu zaposlen kod poslodavca?
Regres se neoporezivo može dodijeliti zaposleniku, neovisno o tome u kojem dijelu godine je s poslodavcem započeo radni odnos, a ovisno o tome koristi li godišnji odmor kod poslodavca koji ga isplaćuje.
Ostavite feedback: Je li vam ovaj sadržaj bio koristan?
