Početna Ljepota i zdravlje Fitness Rekreacija 5 načina kako tjelesna aktivnost utječe na mentalno zdravlje
Rekreacija

5 načina kako tjelesna aktivnost utječe na mentalno zdravlje

Podijeli
tjelesna aktivnost
Podijeli

Poznato je kako vježbanje koristi našem tjelesnom zdravlju i fizičkom izgledu, ali također može poboljšati naše mentalno zdravlje na brojne načine.

U ovom članku izdvojit ću pet načina na koje vježbanje može koristiti vašem mentalnom i emocionalnom zdravlju, a prema istraživanjima.


Ključne činjenice o utjecaju fizičke aktivnosti na mentalno zdravlje:

  • Vježbanje i samopoštovanje: Redovito vježbanje može značajno povećati samopoštovanje i samo-percepciju, kako kod žena tako i kod muškaraca.
  • Smanjenje anksioznosti: Aerobne i anaerobne vježbe mogu znatno smanjiti razine anksioznosti, posebno vježbanje na otvorenom.
  • Bolji odgovor na stres: Vježbanje može poboljšati emocionalne i fiziološke odgovore na stresne situacije.
  • Učinak na depresiju: Tjelesna aktivnost može biti učinkovit tretman za smanjenje simptoma depresije.
  • Poboljšanje raspoloženja: Fizička aktivnost, poput vožnje biciklom, može poboljšati raspoloženje kod osoba svih dobnih skupina.

1. Poboljšano samopoštovanje

Redovito vježbanje može vam omogućiti da se osjećate bolje i budete zadovoljniji sami sobom.

U istraživanju objavljenom u časopisu Social Behavior & Personality iz 2014. godine, jedna grupa studentica završila je 12-tjedni program vježbanja, dok je druga skupina poslužila kao kontrolna. (1)

Nakon završenog istraživanja, žene u grupi za vježbanje imale su porast samopoštovanja prema Rosenbergovoj ljestvici samopoštovanja, dok se samopoštovanje nije promijenilo u kontrolnoj skupini.

Slični učinci pronađeni su i kod muškaraca.

Tijekom 2014. istraživači za African Journal for Physical, Health Education, Recreation and Dance otkrili su kako muškarci koji su sudjelovali u treningu s utezima imaju znatno bolju samo-percepciju od muškaraca koji nisu trenirali. (2)

2. Utjecaj na anksioznost

Vježbanje može poboljšati mentalno zdravlje utječući na smanjenje tjeskobe.

U istraživanju iz 2015. godine u časopisu Althea Medical Journal grupa za vježbanje odradila je višestruke 30-minutne sesije aerobnih i anaerobnih vježbi tijekom pet mjeseci, dok kontrolna skupina nije sudjelovala ni u jednom programu vježbanja. (3)

Nakon razdoblja ispitivanja, oni u grupi za vježbanje imali su znatno niže razine anksioznosti od onih u kontrolnoj skupini, a prema rezultatima na Zung-ovoj skali za samoprocjenu anksioznosti.

Vježbanje na otvorenom može biti posebno korisno ako patite od tjeskobe.

Naime, studija u Psychology of Sport and Exercise iz 2010. godine otkrila je kako vježbanje na otvorenom značajno smanjuje razinu anksioznosti sudionika, a cestovni biciklizam, visoko intenzivni boksački sportovi i brdski biciklizam rezultirali su najvećim padom tjeskobe. (4)

Sudionici koji su samo imali dojam kako vježbaju u prirodnijim okruženjima također su imali veći pad anksioznosti.

Očito je kako odlazak u prirodu u vožnju biciklom ili brzu šetnju može vam brzo primirite živce.

3. Odnos između vježbanja i odgovora na stresne situacije

Redovito vježbanje moglo bi vam pomoći u suočavanju sa stresom.

U istraživanju iz 2015. godine provedenom na Karlsruhe Institute of Technology u Njemačkoj, skupina za tjelesne aktivnosti trčala je dva puta tjedno tijekom 20 tjedana, dok kontrolna skupina nije vježbala. (5)

Oni koji su vježbali pokazali su poboljšane emocionalne reakcije na stres zbog polaganja akademskih ispita u usporedbi s kontrolnom skupinom.

Pored toga, oni koji su vježbali imali su i povoljnije fiziološke odgovore na stres, karakterizirane smanjenom varijabilnošću ritma otkucaja srca.

Istraživanje iz 2014. objavljeno u časopisu American Journal of Public Health također je utvrdilo vezu između vježbanja i smanjenja stresa. (6)

U studiji na 17.000 pojedinaca, istraživači su otkrili kako je redovno sudjelovanje u umjerenim ili snažnim tjelesnim aktivnostima smanjilo stres i vjerojatnost većeg bodovanja u kategoriji visokog rizika na Kesslerovoj ljestvici psihološkog stresa.

4. Vježbanje i depresija

Vježbanje i tjelesna aktivnost može poslužiti kao učinkovit tretman za depresiju.

Naime, u studiji za izdanje Scandinavian Journal of Medicine & Science in Sports tijekom 2011. sudionici su završili ili program aerobnih vježbi ili su sedam tjedana bili u kontrolnoj grupi. (7)

Nakon razdoblja ispitivanja, ispitanici u grupi za vježbanje pokazali su smanjivanje razine depresije u usporedbi s kontrolnom skupinom.

Vježbači su također imali promjene u razini serotonina u krvi, slične onima koje su viđene kod ljudi koji su uzimali antidepresivne lijekove.

Dodatna istraživanja pronašla su slične rezultate.

Tijekom 2015. znanstvenici za Journal of Sports Medicine and Physical Fitness pregledali su osam istraživačkih studija i otkrili kako vježbanje značajno smanjuje depresiju među studentima. (8)

Nadalje, istraživači za izdanje American Journal of Preventive Medicine iz 2013. analizirali su 30 različitih studija i otkrili kako vježbanje smanjuje rizik od moguće buduće depresije. (9)

Zapravo je utvrđeno kako relativno male količine tjelesne aktivnosti, poput hodanja manje od 150 minuta tjedno, mogu spriječiti depresiju.

5. Utjecaj tjelesne aktivnosti na poboljšanje raspoloženja

Ako se osjećate tmurno, loše ili neraspoloženo ni za što, vježba vam može podići raspoloženje.

U istraživanju za časopis Psychophysiology iz 2011. godine, akcelerometri i upitnici korišteni su za mjerenje razine tjelesne aktivnosti žena, a žene su također ispunile dnevne skale raspoloženja. (10)

Rezultati su pokazali kako su žene koje su fizički aktivnije imale i višu razinu pozitivnog raspoloženja.

Konkretno, vježbanje laganog i umjerenog intenziteta povezano je s pozitivnim i boljim raspoloženjima.

Studija u časopisu Psychology and Aging iz 2013. otkrila je kako vježbanje može poboljšati raspoloženje i kod mladih i kod starijih osoba. (11)

U usporedbi s kontrolnom skupinom, i mlađe i starije odrasle osobe koje su odradile 15 minuta vožnje biciklom doživjele su porast u pozitivnom raspoloženju koje su opisivali kao;

  • sreću
  • oduševljenje
  • uzbuđenje

I ovo je korisno:

Što možemo zaključiti?

I sama istraživanja pokazuju kako vježbanje i tjelesna aktivnost mogu pridonijeti vedrijem raspoloženju, a to je samo jedan od nekoliko načina na koje može poboljšati vaše mentalno zdravlje.

Ako odvojite vrijeme za redovitu tjelesnu aktivnost, mogli biste se bolje zaštititi od iscrpljujućih stanja poput anksioznosti i depresije, a istovremeno poboljšati svoje samopoštovanje i sposobnost suočavanja sa stresom.

Eto kako tjelesna aktivnost pokazuje takav pozitivan učinak na funkcioniranje emocionalnog i mentalnog zdravlja, teško je pronaći razlog da ne vježbate!

Naravno, prije nego što krenete, savjetujte se sa vašim liječnikom koji će preporučiti najbolje vrste aktivnosti za vas.

Najčešća pitanja korisnika


Pomaže li vježbanje u smanjenju anksioznosti?

Da, redovito vježbanje dokazano smanjuje simptome anksioznosti. Kako tjelesna aktivnost utječe na depresiju? Vježbanje može biti efikasno u smanjenju simptoma depresije zbog oslobađanja endorfina i promjena u razini serotonina.

Može li vježbanje poboljšati samopoštovanje?

Da, redovita tjelesna aktivnost može značajno poboljšati samopoštovanje i samopouzdanje.

Kako vježbanje utječe na stres?

Vježbanje pomaže u smanjenju stresa povećanjem razine endorfina i smanjenjem hormona stresa.

Hoće li tjelesna aktivnost poboljšati kvalitetu sna?

Redovita tjelesna aktivnost može poboljšati kvalitetu sna i pomoći u regulaciji ciklusa spavanja.

Kako vježbanje utječe na raspoloženje?

Tjelesna aktivnost često dovodi do poboljšanja raspoloženja zahvaljujući oslobađanju “hormona sreće” poput endorfina.

Može li smanjiti rizik od mentalnih bolesti?

Postoje dokazi da redovita tjelesna aktivnost smanjuje rizik od razvoja nekih mentalnih poremećaja, uključujući depresiju i anksiozne poremećaje.

Koliko vježbanja je potrebno za mentalno zdravlje?

Čak i umjerena tjelesna aktivnost, poput brze šetnje 30 minuta dnevno, može imati pozitivne učinke na mentalno zdravlje.

Pomaže li vježbanje kod ADHD-a?

Redovita tjelesna aktivnost pokazala se korisnom u upravljanju simptomima ADHD-a zbog njezinog utjecaja na koncentraciju i smanjenje hiperaktivnosti.

Kako odabrati pravu vrstu vježbanja za mentalno zdravlje?

Najvažnije je odabrati aktivnost koja vam pričinjava zadovoljstvo i koju možete redovito prakticirati. Raznovrsnost aktivnosti može biti ključna za održavanje interesa i motivacije.

Podijeli

Ostavi komentar

Odgovori

Prije komentiranja pročitajte Pravila komentiranja i propise unutar čl. 94 Zakona o elektroničkim medijima.

Slični članci

Fizijatar: što je fizijatar, kako se postaje, što radi?

Prva asocijacija vezana uz fizijatra ljudima je često masaža. Iako fizijatar koristi...

Kako skinuti silikon na kadi i pločicama? Provjereno najlakši i najbrži način!

Vjerojatno ste se barem jednom u životu susreli s ovom patnjom. Naime,...

Evo kako bavljenje sportom koristi vašem djetetu – 4 dokazana načina!

Ako su vam tjedni ispunjeni praćenjem vaše djece na nogometnim treninzima, sjedenjem...

Krenite na putovanje samouvjereno i bez briga!

Mnogi ljudi imaju sjajne uspomene na putovanja u kojima su uživali kao...