Svatko od nas upoznat je sa mnoštvom raznovrsnih povijesnih zbivanja koja su svoje mjesto našla u antičkom razdoblju starogrčke civilizacije.
Jedno od takvih događanja zasigurno je i Trojanski rat koji je obilježio desetljeće prepuno vojnog konflikta i unutarnjih previranja zapisanih u grčkoj mitologiji.
Istražit ćemo upravo te detalje i odgrnuti veo sa važnih činjeničnih zbivanja koja su ovoj svojevrsnoj legendi osigurale neizbrisivo mjesto povijesnim knjigama.
Trojanski rat – uzroci i povod
Širi krug ljudi diljem svijeta i gotovo svi entuzijasti koji pomno tumače povijesna zbivanja upoznati su sa originalnim narativom ove priče.
Radi se naime o antičkom vojnom sukobu, a glavni akteri ovog zbivanja su ujedinjeni Grci na čelu s mikenskim vladarom Agamemnonom te njihovi protivnici Trojanci koji su im otpor odlučili pružiti u svom velebnom gradu Troji.
Prije svega valja napomenuti kako je zaista teško pobliže odrediti povijesno utemeljene razloge ovog konflikta s obzirom na nedostatak dodatnih povijesnih zapisa koji bi precizno objasnili ovo zbivanje i dali mu u konačnici jedinstvenu povijesnu dimenziju.
Sve što u ovom slučaju imamo počiva na svjedočenjima starogrčkog pisca Homera koji u svojem epskom djelu Ilijadi predstavlja mitološke elemente ovog sukoba (1).
Podrobniju vezu sa poviješću moguće je naći u Herodotovom dijelu Povijest , no i to je u konačnici sekundarno tumačenje i interpretacija Homerovih zabilješki (2).
Unatoč tome legenda kazuje kako bismo u okviru vremenskog kontinuiteta ovaj oružani sukob smjestiti u kasno 12. stoljeće prije nove ere; točnije u vremenski raspon između 1194. i 1184. godine.
Homerovu spisi
Neposredni sukob između ovih dvaju skupina u mitološkom smislu uključuje i prisutnost bogova. Samim time njihova prisutnost označava krucijalnu prekretnicu u pogledu nestabilnih odnosa.
Konzultirajući Homerove spise i popratna tumačenja istih; možemo slobodno reći kako je upravo božanska taština zapravo glavni uzrok poljuljanih odnosa među Grcima.
Za sve ovo je prema predaji zaslužna božica nesloge i svađe Erida koja je zbog sebičnih pobuda bacila među ostale božice zlatnu jabuku.
Svaka od ondje prisutnih božica pomamila se za njome, a tu svađu je pokušao razriješiti mladić Paris kojega su spomenute božice podmićivale na sve načine.
Afrodita je u ovom slučaju najbitnija s obzirom na to da mu je ona obećala lijepu Helenu ako joj on preda zlatnu jabuku što je i učinio.
Ne znajući za njenu udaju za spartanskog kralja Menelaja on odlazi u Spartu te susreće Helenu pogođenu Kupidovom strelicom.
Sve ovo rezultiralo je njenim odlaskom sa mladim princom Troje što je u konačnici Menelaju dalo izravan povod za poziv na rat protiv Troje.
Grci i Trojanci
Nakon što je saznao za bezočnu izdaju svoje žene Helene; Menelaj je gotovo odmah pohrlio u Mikenu kako bi svoga brata Agamemnona zatražio za pomoć te si time priskrbio ogromnu vojnu silu kako bi uspješno mogao napasti Troju.
Na strani Grka našli su se i mnogi heroji, a u ovom slučaju svakako je potrebno izdvojiti osobe poput Odiseja, gerenskog kralja Nestora i salaminskog junaka Ajanta.
Grci su također na svoju stranu pridobili i najpoznatijeg junaka grčke mitologije; slavnog Ahileja koji će im također osigurati prevagu u nadolazećem ratu.
Naspram lukavih Grka stajala je ponosna i zidinama opasana Troja pod vodstvom kralja Prijama.
Kao poglavar Trojanaca slovio je za mudrog i skromnog vladara, a iza sebe imao je sinove Hektora i Parisa te trojansku vojsku i saveznike koji su mu pripomogli u obrani neprestanih grčkih napada i opsade samog grada.
Prilikom priprema za rat i božanski pripadnici Olimpa eventualno su se opredijelili te odabrali svoje strane u ovoj opoziciji.
U ovom slučaju su i oni vrlo važan element konflikta jer su svako malo blagoslivljali Grke odnosno Trojance svojim moćima te su u konačnici intervenirali u slučajevima goleme opasnosti.
Rat i neizbježni sukob
Nakon otisnuća iz Sparte i Mikene; grčka su braća uspješno uz savjete vidovnjaka Kalkasa pristali na trojansku obalu.
Grčka je vojska gotovo odmah nastupila iznimno agresivno, pobjeđujući pri tome svakog tko se odvažio stati na stranu Troje.
Uz osakaćenu obranu Trojanci nisu imali izbora nego su se morali suočiti sa dugom i mukotrpnom opsadom grada. Unatoč konstantnim i žestokim napadima; velebne su zidne Troje devet godina odolijevale svakom grčkom vojniku.
Katalizator koji je ovaj sukob pogurao dalje i gotovo okončao sami rat koji je zalazio u desetu i konačnu godinu ratovanja jest borba prsa o prsa Parisa i Menelaja.
Nadobudni Paris i okorjeli ratnik Menelaj ukrstili su mačeve, no iskusniji Menelaj gotovo je odmah pobijedio mladog princa koji je sigurnu smrt izbjegao intervencijom Afrodite.
Princ Hektor je žestoko odgovorio napavši Ajanta, ali snažni su ratnici ipak morali popustiti s obzirom da su bili gotovo jednaki po pitanju snage i moći.
Rastavši se u prijateljskim uvjetima, Hektor je bacio oko na sljedeću borbu koja mu je priskrbila bijes moćnog Ahileja.
Potonji je heroj neko vrijeme odbio sudjelovati u samoj borbi zbog svađe sa Agamemnonom te je njegovo mjesto zauzeo ni manje ni više nego njegov rođak Patroklo.
Uzevši sa sobom rođakove Mirmidonce i njegov oklop, Patroklo je pošao obraniti grčki kamp od napada ubivši pri tome mnogobrojne trojanske borce.
Patroklo vs Hektor vs Ahilej
Opijen svojom pobjedom napredovao je do grada unatoč upozorenjima te ga je ondje sasjekao lakonogi Hektor.
Nasljednik trojanskog prijestolja i sam je naletio na nesretnu sudbu kada ga je Ahilej sljedeći dan ubio ispred gradskih zidina.
Ključna prekretnica u ratu osigurana je povlačenjem Grka i njihovim dovođenjem impozantnog drvenog konja pred trojanske dveri.
Odisej je u ovog konja sakrio svoje najbolje ratnike te je istoga ponudio kao Trojancima.
Naivni su Trojanci lakomisleno uveli konja u grad pustivši pri tome vojnike koji su potom otvorili vrata i odveli trojanske branitelje u sigurnu smrt.
Grci su tako u desetoj godini ovoga sukoba postali suvereni pobjednici i lukavom su si varkom zacementirali mjesto u povijesti.
Trojanski rat i budućnost
Sve u svemu, lako je zaključiti kako je ovaj rat zasigurno najvažniji dio grčke povijesti čija je mitologija nadahnula mnoge stvaratelje pisanih i umjetničkih dijela kroz minula stoljeća.
Priče koje u sebi nose intrigantne detalje o posljedicama rata demonstriraju također lukavost, hrabrost, požudu i ljubav te božanske igre i spletke.
Iako znanstvenici ne mogu ponuditi konačni afirmativni odgovor o povijesno utemeljenim činjenicama jasno je kako ova legendarna priča zasluženo smještena u centar budućih antičkih zbivanja.
autor: Mateo Belir, mag.cult
Ostavite feedback: Je li vam ovaj sadržaj bio koristan?
){kind=link}