Prostranstva našeg svemira dom su mnogim galaksijama, sazviježđima i dakako planetima.
U njegovu središtu našla se svima nama omiljena zvijezda koja grije i osvjetljava; Sunce koje daje život i toplinu.
Njegova svjetlost prodire svuda, a posebno obasjava naš treći kamenčić od Sunca, planet Zemlju.
O njenom mjestu i značaju u svemiru moguće je puno reći, a nešto više o tome saznat ćemo u nastavku kao i odgovor na pitanje kolika je udaljenost zemlje od sunca.
Sunce i Sunčev sustav
Putovanja svemirom omogućila su cjelokupnom čovječanstvu istraživanje sveobuhvatnih prostranstava kozmosa, a bez njih mnogo toga o svemiru i Sunčevom sustavu ostalo bi obavijeno velom tajne.
Zahvaljujući svemu tome sada znamo kako se baš naš Sunčev sustav sastoji, kako i samo ime kaže, od Sunca u središtu, osam planeta sa popratnim prirodnim satelitima te mnogobrojnih neidentificiranih kozmičkih tijela, asteroida i kometa.
Sve ovo objedinjuje eliptična putanja planeta i vrtnja oko vlastite osi uz neizostavnu silu gravitacije.
Naša najbliža i najvažnija zvijezda svoje je mjesto našla u središtu Sunčevog sustava, a upravo Sunce sadrži gotovo 99% mase istoga (1).
Nastalo je prije 4.6 milijuna godina, a možemo ga okarakterizirati kao golemu kuglu vodika i helija koje na mjestu drži sunčeva vlastita gravitacija.
Podijeljeno je na nekoliko zona, a nama je dakako najvažnija heliosfera odnosno vanjski dio Sunca koji odašilje toplinsku energiju proizvedenu nuklearnim reakcijama u jezgri čije temperature dosežu vrtoglav iznos od čak 15 milijuna stupnjeva Celzijevih.
Pored ove nadasve sjajne zvijezde tu su i ostali planeti, Kuiperov pojas te Oortov oblak sa mnoštvom ledenih „tijela” koja predstavljaju izvorni materijal za komete te asteroidni pojas koji zauzima pozamašan dio regije Sunčevog sustava smještenog između Marsa i Jupitera.
Ono što je za nas u ovom slučaju ipak od iznimne važnosti jest zaista planeta Zemlja.
Sunce i život na Zemlji
Kao što je prethodno spomenuto Sunce je za nas iznimno važno.
Zašto je to tako i kako mi možemo dovesti u neposrednu vezu sa Zemljom?
Načevši temu heliosfere kao toplinske atmosfere Sunca koja se praktički proteže do kraja Sunčevog sustava upleli smo i Zemlju u tu priču.
Iz toga je vrlo lako zaključiti prvu poveznicu Zemlje i Sunca te konstatirati kako je Zemlja stalni stanovnik heliosfere te je ujedno i obasjana Sunčevim zrakama koje donose prijeko potrebnu toplinu kako bi se sve odvijalo u skladu sa prirodnim ciklusom.
Osim što obitavamo u neposrednoj blizini Sunca, na strateškom smo položaju koji nam omogućuje pravilne klimatske uvjete; dovoljno smo blizu Suncu da od njega ne stradamo, a opet nismo predaleko od njegovih zraka koje nam život znače.
Udaljenost Zemlje od Sunca
S obzirom na to da smo ustvrdili kako je na neki način udaljenost Zemlje od Sunca faktor važnosti koji doprinosi razvoju života na Zemlji, valja se osvrnuti kako i do te udaljenosti doći.
Kako bismo učinkovito napravili prvi korak ka kvalitetnim matematičkim izračunima neposredne udaljenosti ovih nebeskih tijela valja u obzir uzeti i ostale planete točnije odnose njihovih udaljenosti u relaciji sa Suncem.
Pravi primjer toga možemo naći u djelima grčkog znanstvenika Aristarha koji je koristeći relativne udaljenosti Zemlje i Mjeseca uspio izvesti doduše metodološki ispravne, ali matematički pogrešne zaključke o spomenutoj udaljenosti Sunca i Zemlje (2).
Unatoč tome, neumorni su učenjaci starogrčke civilizacije iznjedrili su ostvarenja astronoma Eratostena koji je mukotrpnim izračunima ustvrdio kako je spomenuta udaljenost Sunca i Zemlje smještena u rasponu od 126 do 150 milijuna kilometara.
Kasnija će ostvarenja podržati ove izračune te na neki način zacementirati Eratostena kao ključnu figuru astronomije.
Nastavno na ostvarenja prethodnih znanstvenika dolazimo do prvog pravog pokušaja konciznog mjerenja udaljenosti Zemlje od Sunca od strane Giovannija Domenica Cassinija koji je 1672. godine koristeći metodu paralakse odnosno prividnog pomaka tijela u odnosu na pozadinska gibanja planeta, opservacijom Marsa utvrdio i ponudio prve izračune dimenzija svemira, ali i udaljenosti Sunca i Zemlje koja je prema njegovim izračunima iznosila 140 milijuna kilometara (3).
Nove teorije i precizna mjerenja
Novije teorije o ovim izračunima ponudio je engleski astronom Edmond Halley, davši pri tome akademskoj zajednici metodu izračuna temeljenu na prelasku Venere preko Sunca koristeći nezahtjevnu opremu pod uvjetom vidljivosti ulaska i izlaska Venere.
Danas je to ipak drugačije, posebno zbog golemog napretka tehnologije koji je doveo do proizvodnje sofisticirane i suvremene opreme te letjelica i radara koji s lakoćom mjere željene podatke.
Upravo je taj napredak doveo do standardizacije ovog mjerenja te je stoga definirana astronomska jedinica skraćenog naziva (AU) koja označava fiksan iznos neovisan o duljini dana i ostalim faktorima.
Prema konkretnim i trenutačnim mjerenjima američke svemirske agencije NASA dobili smo konačan izračun ove udaljenosti koji iznosi 147.180,425 milijuna kilometara.
Možda će vam biti zanimljivo i ovo:
Koji su najbrži vlakovi na svijetu
Za kraj
Jasno je kako smo dio zaista velikog svemira koji je ispunjen mnoštvom raznovrsnih čudesa koji nas okružuju, a ponekad ih ne možemo vidjeti.
Unatoč tome, smjestili smo se na idealnom mjestu u Sunčevu sustavu koje nam omogućuje rast i razvoj.
Upravo je taj razvoj kroz povijest donio mogućnost proširenja znanja i više idejnih koncepata osiguravajući pri tome utemeljene znanstvene činjenice i naposljetku dajući konačne izračune koji nas danas motiviraju da idemo dalje i kročimo još neiscrtanim stazama ovog svemira.
autor teksta: Mateo Belir, mag.cult
Ostavite feedback: Je li vam ovaj sadržaj bio koristan?
){kind=link}