Vađenje krvi: evo što morate znati i kako se najbolje pripremiti

Vađenje krvi u kratko možemo opisati kao postupak u kojem se uz pomoć igle, posude i drugih pomagala uzima krv iz vene pacijenta.

Ovaj postupak se u većini slučajeva obavlja u bolnicama, domovima zdravlja, odnosno medicinskim ustanovama ili kod kuće, a najčešće je to u svrhu redovnih ili izvanrednih pregleda i analiza krvi.

Iako je mnogi ljudi koji se pribojavaju procesa vađenja krvi, u većini slučajeva zapravo je to bezbolan postupak.

Vađenje krvi provodi stručno medicinsko osoblje s odgovarajućim obrazovanjem i potrebnim iskustvom. Sam postupak traje svega nekoliko minuta, a pacijent se uglavnom nakon toga može vratiti svojim dnevnim obavezama.

Kako se možemo najbolje pripremiti za postupak

Imate li dogovoren pregled kod doktora u kojemu će vam se uzeti uzorak krvi, ona svakako trebate znati kako postoji nekoliko stvari koje možete/trebate poduzeti, a kako biste bili što kvalitetnije pripremljeni za to.

Kao prvo, nemojte zaboraviti ponijeti vašu zdravstvenu iskaznicu i iskaznicu dopunskog osiguranja (ako ju imate).

Drugo, pripazite da ste prije i nakon postupka dovoljno hidrirani. Preporučljivo ju da unesete dovoljnu količinu vode nekoliko sati prije nego ćete vaditi krv.

Treće, u slučaju da ste jako osjetljivi na bol ili nervozni zbog postupka vađenja krvi, svakako porazgovarajte sa svojim liječnikom o mogućnosti uzimanja određenih lijekova protiv bolova. A možda trebate razmisliti o tome da pozovete prijatelja ili člana obitelji da ode s vama na postupak, a kako biste se osjećali bolje i smirenije.

I na kraju četvrto, ali ne i najmanje bitno, koliko je to moguće 24 – 48 sati prije vađenja krvi izbjegavajte teže fizičke aktivnosti, nemojte konzumirati alkohol, a na dan postupka vađenja krvi, a idealno 12 sati prije, pokušajte se suzdržati od pušenja (1).

Možemo li konzumirati hranu prije vađenja krvi?

Kod većine slučajeva, odnosno razloga vađenja uzorka krvi, preporuča se ne konzumirati hranu minimalno nekoliko sati prije vađenja krvi, a često je to i dulje razdoblje, npr. 12 sati prije (1).

To može biti važno npr. ako je potrebna provjera razine šećera u krvi, triglicerida ili drugih sličnih vrijednosti koji mogu biti netočne zbog konzumacije hrane.

Dakle, pokušajte se suzdržati od hrane ili raznih gaziranih i sličnih tekućina osim, naravno, ako vam liječnik nije preporučio drugačije.

Međutim, uvijek je najbolje posavjetovati se s vašim liječnikom kako biste imali točnu informaciju i uputu o tome što smijete ili ne smijete jesti prije nego odete na vađenje krvi.

Doktori će vam dati ispravne upute i preporuke koje će biti za svakog nešto drugačije, a temeljem individualne situacije i potrebe.

Kako se obavlja vađenje krvi

Prije samog vađenja krvi medicinsko osoblje obavlja pregled, pita za povijest, eventualne lijekove, alergije i sl.

Nakon tih početnih priprema, kvalificirano osoblje dezinficira mjesto gdje će uvesti sterilnu iglu u venu. Igla se poveže s posudom u koju će ići uzorak.

Postupak se prati cijelo vrijeme dok se ne uzme dovoljno uzorka krvi. Nakon toga se uklanja igla, ponovno dezinficira mjesto i stavlja gaza ili vatica sve dok se stane krvarenje.

Zašto se uopće treba vaditi krv

To je najčešće u svrhu pregleda i analiza krvi, osim naravno u slučaju dobrovoljnog darivanja.

To mogu biti neki redovni pregledi, poput sistematskih pregleda, mogu biti različiti pregledi za posao i naravno pregledi temeljen određenih indikacija.

U svakom slučaju pomoću tog uzorka krvi, liječnici i specijalisti mogu provjeravati različite parametre poput razine šećera, kolesterola ili crvenih krvnih stanica.

Sve to može im pomoći u dijagnosticiranju različitih bolesti i stanja, kao npr. anemije.

Može li biti opasno i koje su moguće nuspojave

Kod većine uzimanja uzorka krvi nema opasnosti niti predstavlja bilo kakvu prijetnju za zdravlje. No, kao i kod svakog medicinskog postupka, uvijek postoji mala mogućnost za određene nuspojave i rizike koji se trebaju uzeti u obzir.

Kod ovog postupka jedna o čestih nuspojava je osjećaj slabosti i blage vrtoglavice.

To može biti zbog razine krvnog tlaka, ali je najčešće kratkotrajno i brzo prođe nakon konzumacije malo tekućine.

Isto tako, postoji jako mali rizik od infekcije na mjestu gdje se uzimala krv. To se može dogoditi ako nije poštovana sterilnost ruku ili instrumenata.

Međutim, ovo se događa jako jako rijetko, i ako primjerite bilo što neobično na mjestu gdje su vas uboli iglom, javite se odmah vašem liječniku!

Uglavnom, samo vađenje krvi u velikoj većini slučajeva nije opasno i ne predstavlja prijetnju vašem zdravlju.

Koliko dugo vrijedi uputnica za vađenje krvi

Ovisno o vrsti uputnice, ali najčešće je valjanost uputnice do maksimalno do 30 dana, odnosno to je vrijeme u kojem je pacijent dužan naručiti se na pretragu (2).

Dakle, pacijent je dužan naručiti se (osobno, putem faksa, e-mailom, telefonskim pozivom ili kroz e naručivanje) unutar 30 dana od kada je izdana uputnica.

A sama uputnica vrijedi do godinu dana (2). Ako se pacijent nije naručio u tom roku od 30 dana onda doktor treba stornirati tu uputnicu i prema potrebi izdati novu.

I da ponovimo ono bitno na kraju

Nadamo se kako ste uspjeli dobiti sve informacije koje ste tražili. Ukratko, da ponovimo, ključne stvari na koje treba obratiti pozornost i koncentraciju prije postupka vađenja krvi su:

• ponijeti ispravne dokumente
• tražiti sve informacije za postupak od liječnika
• hidrirati se vodom
• razgovarati sa svojim liječnikom o mogućnosti uzimanja lijekova prije postupka
• izbjegavati bilo kakvu hranu koja bi mogla utjecati na rezultate tog pregleda

Ako se pridržavate ovih uputa, onda se možete osjećati spremnije i sigurnije za sam postupak.

Kao kod svakog medicinskog postupka, uvijek postoji mala mogućnost nekih manjih nuspojava ili rizika koji se trebaju uzeti u obzir, i ono najbitnijem koje trebate komunicirati sa vašim liječnikom i/ili osobljem koje će vam uzimati uzorak krvi.