Kako Sjeverna obilaznica mijenja krvotok grada

Zaprešić se nalazi na prekretnici. Grad koji je desetljećima služio kao tranzitni koridor za sjeverozapadnu Hrvatsku, napokon implementira rješenja koja će centar vratiti pješacima. Prema podacima Popisa 2021., u gradu živi 24.133 stanovnika (DZS – Popis 2021.), no stvarni pritisak na infrastrukturu dolazi od dnevnih migracija koje premašuju lokalne kapacitete.

Kraj prometnog „čepa“: Sjeverna obilaznica i njezine faze

Projekt Sjeverne obilaznice ključan je za izvlačenje teretnog i tranzitnog prometa iz ulica Maršala Tita i Ivana Pavla II. Investicija, kojom upravljaju Hrvatske ceste, predstavlja najveći infrastrukturni zahvat u povijesti grada.

Željeznica kao kralježnica razvoja

Dok cestovna infrastruktura hvata korak, željeznički promet ostaje najpouzdanija veza sa Zagrebom. Rekonstrukcija dionice Savski Marof – Zagreb Zapadni kolodvor, koja prolazi kroz Zaprešić, izravno je utjecala na točnost i frekvenciju prigradskih vlakova. S putovanjem od oko 20 minuta do centra metropole, Zaprešić je postao ogledni primjer “20-minutnog grada” u hrvatskim okvirima

Urbanistički izazov

Prometna rasterećenja nisu bitna samo zbog bržeg odlaska na posao, već i zbog aktivacije turističkih resursa poput Novih Dvora Jelačićevih. Trenutni radovi na obnovi dvorca i gospodarskih zgrada, financirani iz fondova EU, dio su šire strategije koja Zaprešić želi pozicionirati kao kulturno središte županije.

Što kažu brojke?

Proračun Grada Zaprešića za 2025. godinu dosegnuo je rekordne iznose, s naglaskom na održivi razvoj. Ipak, kritična točka ostaje brzina izvođenja radova. Istraživanja o urbanoj mobilnosti u gradovima srednje veličine (poput onih u Austriji ili Sloveniji) pokazuju da samo izgradnja cesta nije dovoljna; potreban je prelazak na multimodalni prijevoz odnosno sustav gdje građani lako mijenjaju bicikl, vlak i automobil. To je, nadamo se, neka bliska budućnost.