Vjerovali ili ne, najnovije statistike za 2024. iz godišnjeg izvješća Policijske uprave zagrebačke otkrivaju značajne razlike u stopi kriminaliteta među hrvatskim županijama.
Dok se u nekim dijelovima zemlje građani osjećaju kao da žive u oazama mira i sigurnosti, druge županije muče se s većim stopama kriminalnih aktivnosti.
Koje su to najopasnije, a koje najsigurnije županije u Hrvatskoj?
Najopasnije “turističke” županije
Za neke možda i iznenađujuće, statistika pokazuje da primarno turističke županije prednjače po stopi kriminaliteta.
Ako uzmemo takve u obzir onda Šibensko-kninska županija neslavno drži vrh – u 2023. ondje je zabilježeno preko 4.000 kaznenih djela, što iznosi oko 2.045 kaznenih djela na 100.000 stanovnika, a tijekom 2024. ta je brojka povećana na 4.610 kaznenih djela što je 2.310 kaznenih djela na 100.000 stanovnika.
To je znatno iznad državnog prosjeka koji je za 2024. oko 1.628/100.000.
Stručnjaci ističu da turistička sezona značajno doprinosi takvim brojkama i da najviše kaznenih djela ima u prvom redu zbog tzv. turističkog kriminala u ljetnim mjesecima.
Očito broj krađa, provala i prijevara buja dok tisuće turista hrli na Jadran.
Visoko na ljestvici je i Istarska županija s oko 2.310 kaznenih djela na 100.000 stanovnika. To je 13% viša stopa u odnosu na 2023. kada je bilo 2.045 kaznenih djela na 100.000 stanovnika.
Slijedi Zadarska županija s 2.193 na 100.000 stanovnika, što je porast od 5% u odnosu na 2023.
To samo potvrđuje trend kako su obalni primorski krajevi mjesta pojačanih kriminalnih aktivnosti.
Koja je “najopasnija” županija u Hrvatskoj?
Za neke će biti iznenađenje što je “mala” Ličko-senjska županija najopasnija županija u Hrvatskoj prema stopi kriminaliteta. Naime, unatoč najmanjem broju stanovnika bilježi preko 2.527 kaznenih djela na 100.000 stanovnika.
Razlog tom paradoksu je u niskoj bazi stanovništva – čak i relativno malen broj zločina rezultira vrtoglavo visokom stopom. Tako da u 2024. ta županija ima 1.080 kaznenih djela što je drugi najmanji ukupni broj kaznenih djela.
S druge strane, najveći grad Zagreb (koji čini zasebnu upravnu cjelinu) očekivano ima visok apsolutni broj kaznenih djela, ali mu je stopa kriminaliteta od 1.433 na 100.000 stanovnika nešto iznad državnog prosjeka zbog velike populacije.
Kombinacija gusto naseljenog urbanog centra i rubnih prigradskih područja drži metropolu u sredini poretka županija po stopi kriminaliteta.
Najveći porast kriminalnih aktivnosti, od čak 22% (1.455/2023. na 1.770/2024.), bilježi Splitsko-dalmatinska županija, a najveći pad od 19% ima Vukovarsko-srijemska županija (1.655/2023. na 1.346/2024.).
Najsigurnije županije: oaze mira u Zagorju i okolici
Dok obalne županije prednjače po broju kaznenih djela, kontinentalna Hrvatska ima svoje mirne zone. Prema službenim pokazateljima, najsigurnija županija je Krapinsko-zagorska. Ovaj brežuljkasti kraj sjeverozapadne Hrvatske ima najnižu zabilježenu stopu kriminaliteta – svega 1.131 kaznenih djela na 100.000 stanovnika, daleko ispod državnog prosjeka.
Županija bilježi i najmanji broj teških kaznenih djela te se ponosi visokom učinkovitošću policije u rješavanju slučajeva.
Odmah uz bok Zagorju su Varaždinci i Međimurci. Stopa kriminaliteta za 2024. u Varaždinskoj županiji je 1.231, a u Međimurskoj 1.274 kaznenih djela na 100.000 stanovnika, što ih svrstava među najsigurnije u Hrvatskoj. Ti podaci znače da stanovnici navedenih županija imaju dvostruko manju vjerojatnost postati žrtvom kaznenog djela nego, primjerice, stanovnici Istre, Zadra ili Šibenika.
Sigurnost u ovim županijama potvrđuju i višegodišnji trendovi. Policijska izvješća ističu pad broja kaznenih djela i visok postotak razriješenosti slučajeva.
Hrvatska sigurna, ali oprez nije naodmet
Iako je Hrvatska u cjelini i dalje među najsigurnijim zemljama Europe, ove razlike unutar županijskih granica kao i porast županijskih prosjeka kaznenih djela od 6% (1.537/2023. na 1.628/2024.) ne smiju se zanemariti. Primorski turistički dragulji poput Istre i Dalmacije bore se s ljetnim valom kriminala, dok se sjeverni dijelovi zemlje mogu pohvaliti znatno manjom stopom zločina. Ovi podaci mogu poslužiti i turistima i lokalnim vlastima jer očito geografski položaj i način života itekako utječu na sigurnost.
Godišnje izvješće Policijske uprave zagrebačke sa svim podacima dostupno je na ovoj poveznici.
Statistika kaznenih djela 2023. vs. 2024.
Policijska uprava ▼ | Broj stanovnika* ▼ | Kaznena djela – ukupno ▼ | 2023. ▼ | 2024. ▼ | Promjena (%) ▼ |
---|---|---|---|---|---|
Zagrebačka | 1.075.416 | 15.407 | 1.323 | 1.433 | +8.3% |
Splitsko-dalmatinska | 426.054 | 7.541 | 1.455 | 1.770 | +21.6% |
Primorsko-goranska | 264.572 | 4.985 | 2.042 | 1.884 | -7.7% |
Osječko-baranjska | 252.885 | 3.886 | 1.410 | 1.537 | +9.0% |
Istarska | 199.541 | 4.610 | 2.045 | 2.310 | +13.0% |
Dubrovačko-neretvanska | 115.370 | 1.593 | 1.326 | 1.381 | +4.1% |
Karlovačka | 110.418 | 2.172 | 1.958 | 1.967 | +0.5% |
Sisačko-moslavačka | 136.041 | 2.474 | 1.750 | 1.819 | +3.9% |
Šibensko-kninska | 95.711 | 2.314 | 2.133 | 2.418 | +13.4% |
Vukovarsko-srijemska | 139.105 | 1.872 | 1.655 | 1.346 | -18.7% |
Zadarska | 162.255 | 3.559 | 2.088 | 2.193 | +5.0% |
Bjelovarsko-bilogorska | 99.352 | 1.413 | 1.497 | 1.422 | -5.0% |
Brodsko-posavska | 127.262 | 1.692 | 1.225 | 1.330 | +8.6% |
Koprivničko-križevačka | 99.740 | 1.537 | 1.500 | 1.541 | +2.7% |
Krapinsko-zagorska | 119.409 | 1.351 | 1.120 | 1.131 | +1.0% |
Ličko-senjska | 42.731 | 1.080 | 2.663 | 2.527 | -5.1% |
Međimurska | 104.937 | 1.337 | 1.286 | 1.274 | -0.9% |
Požeško-slavonska | 61.910 | 899 | 1.210 | 1.452 | +20.0% |
Varaždinska | 158.554 | 1.952 | 1.238 | 1.231 | -0.6% |
Virovitičko-podravska | 68.423 | 1.173 | 1.446 | 1.714 | +18.5% |
U K U P N O | 3.859.686 | 62.847 | 1.537 | 1.628 | +5.9% |
Kaznena djela na 100.000 stanovnika 2023. vs. 2024. (sve PU)
*Izvor podataka o broju stanovnika: Državni zavod za statistiku RH, izvor ostalih podatka PUZ.
Ostavi komentar