Tiskarski stroj (tko ga je prvi izumio i kada, kako funkcionira, čemu služi, zašto je važan…)

Današnje moderno doba sa sobom donosi mnoštvo promjena i sasvim novi način prijenosa informacija.

Nekadašnje tehnologije popločile su put brzom rastu, razvoju i širenju podataka, a jedna od takvih zasigurno je tiskarski stroj.

Pronalazak zanimljivog idejnog rješenja problema masovnog tiskanja slova na papiru unio je revolucionarni preokret u uporabi pisane riječi i tiska.

Tko je izumio prvi tiskarski stroj?

Otkriće ovog stroja koji nam je svima nepovratno promijenio živote pripada skromnom zlataru i tiskaru iz Mainza poznatom pod imenom Johannes Gutenberg (1).

Iako je malo podataka sačuvano o njegovom životu i radu, iz popratnih spisa i dokumenata koji postoje možemo zaključiti kako je zaista značajan Gutenbergov doprinos razvoju tiskarskog stroja.

Točan datum ovoga otkrića je nepoznat, ali prema tumačenim dokumentima smatra se kako je svoje djelovanje u tiskarskoj branši Gutenberg započeo već 1436. godine izvodeći pri tome pokuse sa prototipom tiskarskog stroja koji je izrađen u obliku drvene preše sa pomičnom pločom i ugrađenim slogom (2).

Jedinstvena karakteristika ovoga stroja ogleda se upravo u njegovoj konstrukciji koja je u Europi omogućavala ono što je do tada bilo nemoguće; točnije i brže tiskanje i to brzinom od 30 do 40 otisaka na sat.

Tako konstruiran stroj olakšao je „proizvodnju” tekstova i prijenos pisane riječi, a sam Gutenberg svoj je rad okrunio je 1455. godine poznatom Biblijom; prvom masovno tiskanom knjigom njegovim pomičnim strojem koja sadrži 1288 stranica.

Kako on funkcionira?

Nastavno na naslijeđe koje su nam ostavili azijski tiskari se naslonio i sam Gutenberg.

Prilikom primjene ideje o pomičnim slovima morao je ipak riješiti i nekolicinu problema koji su se pokazali kao svojevrsni kreativni izazov ovom genijalnom tiskaru i svojevrsnom znanstveniku (3).

Svako slovo je na njegovoj tiskarskoj preši bilo izrađeno od čeličnog pečata potom smještenog u pripadajući bakreni kalup. Nakon učvršćivanja samih slova, proces se nastavio lijevanjem olova u kalupe dobivajući tako olovna slova slagana u slogove prema zahtjevima pojedinog rukopisa.

Tim procesom formirane su otisnute stranice koje su potom bile spremne za sastavljanje i eventualni uvez.

Svega ovoga dakako ne bi bilo da Gutenberg nije također eksperimentirao i sa različitim tintama za printanje teksta (4).

Nasuprot tadašnjim tintama koje su sačinjene na bazi vode, Gutenberg je kao alternativnu opciju razvio tinte čija je esencija bila na uljnoj bazi te je time omogućavala učinkovitiji prijenos materijala sa metalnih slova na papir.

Prilikom izričito zahtjevnog procesa tiskanja ta je tinta nanošena na pažljivo složenu matricu sa slovima od lijevanog olova te je potom učvršćena na kontaktni dio koji je povezan sa izmijenjenim vijkom preše.

Važnost Gutenbergova stroja

Nakon svih ovih cjelovito izloženih informacija moramo se ipak zapitati koji je neposredni značaj ovoga izuma.

S obzirom na nefleksibilnost prijašnje komunikacije prenošenje same poruke postalo je odveć mukotrpan posao. Skupe knjige su se ručno pisale, ukrašavale oslikanim crtežima i naposljetku pažljivo uvezivale.

Iako je sve to sasvim prihvatljivo, nažalost iziskuje previše vremena. Stoga je tiskarski stroj Johannesa Gutenberga označio prekretnicu u komunikaciji i  tiskanju sadržaja (5).

Osim što je omogućio masovnu proizvodnju knjiga i popratnih materijala, znatno je ubrzao proces razvitka i širenja pisane riječi. Sve ovo dovelo je i do povećanog interesa javnosti za ono što stoji na papiru, u knjigama koje su većini ljudi bile izvan dosega.

Tehnološka je inovacija također pridonijela preporodu kulture Europe koja je u tadašnjem dobu duboko zašla u renesansu.

Lako je zamisliti spomenuti doprinos širenju ideala antičkih filozofa, prevođenju tekstova klasične literature ili pak jednostavnu razmjenu znanja i ideja koje su oblikovale većinu politika renesansne Europe.

Nadalje, ljudi koji su stoljećima utišavani od strane vladajućih  konačno su prisvajanjem ove nove tehnologije osigurali sami sebi platformu podrške.

Provjerite još i ovo:

Prvo računalo na svijetu

Što je Abakus

Širenje tiskanog materijala

Kritičko mišljenje i alternativne struje svijesti uspostavljene su i uobličene unutar raznovrsnih religijskih pokreta gdje su ponekad radikalizirani ljudi, kritičari vlasti i mnoge kršćanske religijske grupe konačno pronašle svoj glas.

Možemo slobodno reći kako je na neki način ovaj stroj zapravo povezao ljude, posebice sve one koji do tada nisu imali priliku susresti se sa pisanom riječi.

Širenjem tiskanog materijala stvara se jezik raznovrsne, šarolike zajednice koja se odmiče od prethodno usustavljenog elitizma popraćenog uporabom latinskog jezika koji je bio usko vezan za religiju i učenjake.

Manje je knjiga na latinskom, a pojavljuje se više onih na izvornim jezicima.

Unaprjeđivanjem javnog diskursa pojavljuju se također do tada skrivene znanstvene teorije poput one o heliocentričnom sustavu poljskog astronoma Nikole Kopernika, a koriste se i otkrića drugih znanstvenika kako bi se osiguralo plodno tlo za nova otkrića.

Tako je i Tycho Brache, danski astronom i znanstvenik sam financirao gradnju tadašnjih kopiraonica i tiskarskih strojeva kako bi uspješno mogao objavljivati svoja znanstvena otkrića.

Za kraj

Otkriće tiskarskog stroja prevrnulo je naš svijet naglavačke i osiguralo brži i bolji način prenošenja pisanje riječi.

Potaknuo je i širenje revolucionarnih ideja, duhovnosti i religije te kulture i znanosti osiguravajući si tako nepobitnu važnost u ljudskoj povijesti.

Ponekad se zaista valja osvrnuti i pogledati unatrag da bismo zapravo shvatili koliki utjecaj povijesna otkrića imaju i danas iako su davno zaboravljena.

autor teksta: Mateo Belir, mag.cult